BIJELJINA – Nakon što su poplave po treći put u posljednjoj deceniji napravile milionsku štetu širom Srpske, Vlada RS rješenje vidi u povećanju koeficijenata za obračun vodne naknade koju plaćaju privredni subjekti, saznaje CAPITAL.
Praktično, to znači da dugogodišnji nemar vlasti i teret sanacije i izgradnje zapuštenih vodoprivrednih objekata i nasipa treba da plate privrednici i građani.
Vlada je juče zadužila Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obezbijede 5,5 miliona KM za realizaciju hitnih mjera na rekonstrukciji i izgradnji vodoprivrednih objekata u Prijedoru. Očigledno da su se u Vladi dosjetili da te pare obezbijede tako što će gurnuti ruku u džep privrednicima i povećati im pojedine parafiskalne namete.
Iako su pojedini privrednici za naš portal tvrdili da Vlada planira izmjenu Uredbe o načinu, postupku, rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada tako što će za 50 odsto povećati koeficijente za obračun ove naknade, CAPITAL otkriva da će povećanja sigurno biti, ali ne u tolikoj mjeri.
Ipak, kada se uzme u obzir da se prošle godine po osnovu posebnih vodnih naknada u budžet Srpske slilo 22,5 miliona KM, lako je izračunati da bi se povećanjem koeficijenata za nešto više od dvadesetak odsto na godišnjem nivou obezbijedilo traženih 5,5 miliona KM za hitnu sanaciju vodoprivrednih objekata u Prijedoru.
Iz Javne ustanove „Vode Srpske“ potvrdili su da će Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS predložiti povećanje posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, kao i uvođenje koeficijenata za privredne djelatnosti koje nisu obuhvaćene važećim propisom kao što su automatske autopraonice, svadbeni saloni i slično.
„U proteklom periodu urađena je posbena analiza osnova za obračun posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, odnosno koeficijenata za utvrđivanje stepena zagađenja. Analiza je pokazala da su koeficijenti zagađenja u Republici Srpskoj znatno niži u odnosu na koeficijente propisane u FBiH“, kažu iz „Voda Srpske“ za CAPITAL.
Oni ističu da se trenutno rade dodatne analize, nakon čega će resornom ministarstvu biti upućen prijedlog za uvođenje koeficijenata zagađenja za djelatnosti koje nisu obuhvaćene, kao i za povećanje koeficijenata koji su znatno niži u odnosu na FBiH, ali tako da i nakon eventualnog povećanja ti koeficijenti budu niži nego u FBiH.
„Za većinu djelatnosti neće se predlagati uvećanje koeficijenata, iako su isti znatno niži u odnosu na FBiH i države u okruženju“, kažu iz „Voda Srpske“ i navode da su prošle godine izdali 5.845 obrazaca za obračun posebnih vodnih naknada i da se po tom osnovu u budžet Srpske slilo 22.515.091 KM.
Iz Unije poslodavaca RS kažu da nemaju informacija o povećanju posebnih vodnih naknada, ali kažu da su protiv bilo kakvog povećanja parafiskalnih nameta.
„S obzirom na poslovno okruženje koje karakterišu globalne i lokalne nestabilnosti i neizvjesnosti, kao i dosadašnje opredjeljenje da se smanjuje troškovi poslovanja po osnovu neporeskih davanja, povećanje troškova poslovanja po osnovu neporeskih-parafiskalnih opterećenja je svakako neprihvatljivo“, kažu iz Unije poslodavaca i ističu da „podržavaju nastavak reformi na smanjenju neporeskih-parafiskalnih opterećenja i optimizaciji procedura“.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zar nije logično donijeti Zakon kojim bi osiguranje od elementarnih nepogoda bilo obavezno i tako skinuti sa budžeta ovakve situacije, jer postoje osiguravajuća društva koja se bave osiguranjem od poplava, znaju to one kompanije i građani koji su naplatili odštete.
U tom slučaju je logično da će osiguravajuće kuće biti u stanju da isplate stvarnu štetu svima. Imaju bunar pun para, pa samo zagrabe. Isto kao budžet.