BEOGRAD, Vlada, po svemu sudeći, neće odobriti zahtjev preduzeća “Putevi Srbije” za poskupljenjem putarina od 11 odsto, a i javnost je nedvosmisleno protiv te ideje.
Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže da najprije treba kompletirati informacije o cijenama u okruženju, s obzirom na to da se radi o osjetljivim stvarima.
U preduzeću Putevi Srbije pravdaju poskupljenje putarina za 11 odsto padom prihoda zbog izjednačavanja putarina za vozila sa domaćim i stranim registarskim tablicama, kao i rastom cijena na malo.
U “Putevima Srbije” tvrde da je zbog ove odluke u prva četiri mjeseca smanjen prihod za 97.588.804 dinara. Takođe, navode i da je posljednja promjena cijena putarine bila u 2008. godini.
“Navedeno izjednačavanje cena putarine izazvalo je negativne efekte pada prihoda od putarine u 2009. godini za 3,4 milijarde dinara. Tokom formiranja predloga visine poskupljenja putarine uzet je u obzir rast cena na malo samo za 2009, koji je tada iznosio 10,1 odsto, a ne i za 2008. godinu”, navode u ovom javnom preduzeću.
Sa povećanjem iznosa putarine od 11 odsto prosječna cijena putarine za putnički automobil iznosila bi 0,036 evra za kilometar. “U poređenju sa cenom putarine u okruženju, na primer u Hrvatskoj gde ova cena iznosi 0,05 evra po kilometru, putarina po kilometru u Srbiji i posle poskupljenja koje se predlaže, bila bi niža oko 28 odsto”, objašnjavaju u “Putevima Srbije”. Iako je podatak tačan, zaboravlja se da su putevi u Hrvatskoj mnogo kvalitetniji nego u Srbiji.
Ukoliko Vlada prihvati prijedlog, putarina za putnička vozila, na primjer, od Beograda do Niša poskupiće sa 730 dinara na 810 dinara. Od Beograda do Šida putarina je sada 340 dinara za automobile, a sa poskupljenjem bila bi 377 dinara, a za šlepere bi sa 2.050 dinara poskupila na 2.235 dinara.
Izuzimajući Hrvatsku, putarine u Srbiji spadaju među najskuplje. Pored toga, u mnogim zemljama u okruženju važi sistem vinjeta, odnosno korišćenja autoputeva sa vremenskim ograničenjem. Smatra se da je ovakav sistem povoljniji za vozače. Četiri dana vožnje putevima u Mađarskoj košta 6,40, u Austriji desetodnevna vinjeta košta 7,60, u Bugarskoj sedmodnevna četiri, dok u Sloveniji za sedam dana treba izdvojiti 15 evra.
Zoran Drobnjak, generalni direktor Puteva Srbije navodi da nisu tačne spekulacije da bi cijene putarina u Srbiji nakon poskupljenja bile najviše u regionu.
“Ako uporedimo podatke sa stanjem u susedim zemljama lako ćemo se uveriti da Srbija uz povećanje od 11 odsto ne bi imala najskuplje putarine u regionu. Primera radi, put Beograd – Niš je dugačak 240 kilometara a cena putarine iznosi 8,1 evro. Sa druge strane od Zagreba do granice sa Srbijom ima 280 kilometara a cena putarine iznosi 14, 5 evra. Takođe, putarine u Grčkoj su za oko 30 odsto veće nego kod nas. Kada je reč o Makedoniji treba naglasiti da tamo postoji svega 140 do 145 kilometara auto-puta i da je cena putarina tri evra”, objašnjava on.
Uvođenje vinjeta za 2010. godinu najavio je prvi put u novembru 2008. ministar ekonomije Mlađan Dinkić, objasnivši da će to biti urađeno “kako bi se ubrzao protok saobraćaja kroz Srbiju”.
Da realne potrebe za podizanjem cijena nema, vidi se iz podatka da je ukupan broj vozila koja su prošla kroz naplatne stanice od januara do aprila 2009. iznosio 8.269.165, dok je za isti period u 2010. ukupan broj vozila 9.114.977, što predstavlja povećanje od 845.812 vozila. Poskupljenjem putarina rizikuje se da se ovaj broj vozila smanji jer bi stranci u tom slučaju vjerovatno zaobilazili našu zemlju, a na benzinskim pumpama se već ne zaustavljaju zbog preskupog goriva.
Predsjednik Poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić tvrdi da ne postoji nijedan razlog za poskupljenje putarina i da će to u slučaju da se desi biti novi udar na vozače. “Putevi Srbije treba da povedu računa o svom poslovanju i smanje troškove a ne da dižu putarine. Ako se uzmu u obzir sva poskupljenja sa kojim smo suočeni, više cene putarina bi bile kap koja preliva čašu. Drugim rečima, nama bi bilo potpuno onemogućen rad a već sada poslujemo na nuli. U slučaju da se putarine podignu, mi bi bili suočeni sa razmišljanjem o otpuštanju radnika”, naglašava Mandić. Blic, Danas