BEOGRAD, Kilogram šećera Nijemci plaćaju 65,91 dinar, pilećih bataka 283,92, dok mliječna čokolada sa lješnicima od 100 grama košta svega 50,7 dinara. Osim što kupuju jeftiniju hranu, Nijemci imaju mnogo veće zarade nego građani Srbije. Prosječna plata u Njemačkoj iznosi oko 2.000, a kod nas je oko 350 evra.
Nije čudno što se Nijemci hvale kako imaju najstabilnije cijene hrane u Evropi, ali jeste što su u zemlji seljaka krompir i jabuke za godinu dana poskupjeli 172, odnosno 94 odsto. I dok građani ne mogu da shvate šta ih je snašlo, proizvođači imaju spremne odgovore.
Poskupljenja su neminovna, kažu, zbog skoka kursa i cijena hrane na svjetskom tržištu, zatim zbog rasta cijena struje, goriva, ambalaže i sirovina, ali i usljed skupog sjemena i sredstava za zaštitu bilja. Po pravilu, i rod je loš, a i vremenske prilike takođe. A šta je sa trgovačkim maržama, monopolima? Odgovore na ova pitanja Goran Papović, predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, smatra ključnim da bi se otkrilo zašto je hrana skupa.
– Cijene su visoke više zbog trgovačkih nego zbog proizvođačkih monopola. Naši trgovci su navikli da imaju maržu od 30 do 50 odsto, i kada toga nema, neće da rade. Koliko na taj način zarađuju, govori podatak da marže na zapadu iznose od 10 do 15 odsto. Vlast je imala ideju da će tržište regulisati cijene, i vidimo dokle smo došli. Država mora da vodi računa o cijenama – kaže Papović.
Primjer krompira, koji se donedavno prodavao po cijeni i od 120 dinara za kilogram, možda najbolje govori kako uništavanje domaće proizvodnje, što direktno, što indirektno, povećava cijene. Evica Mihaljević, koordinator Asocijacije „Plodovi Srbije”, kaže da su od 2007. godine do danas površine pod krompirom smanjene sa 900 na 400-450 hektara.
– Prethodnih godina ljudi su bacali krompir jer su fabrike za preradu radile manje, a nije bio moguć izvoz u EU; država je prethodnih godina uradila malo da obezbjedi dozvolu za to tržište. Sve je na Ministarstvu poljoprivrede – poručuje Mihaljevićeva.
Da seljaci zbog problema plasmana i malih subvencija gube interesovanje da nešto gaje, ističe i Vladana Hamović, pomoćnik direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede.
– Da bi se zaustavio rast cijena, država mora da poveća subvencije, da obezbjedi dovoljno skladišnog prostora, ali i izvozne dozvole kako bi seljaci mogli lakše da prodaju robu. Robne rezerve bi trebalo da funkcionišu tako što će hranu kupovati kada je jeftina, a prodavati je kada je skupa, a ne kada se to nekom prohtje – ističe Hamovićeva.
Vlada Srbije s novim ministrom trgovine i poljoprivrede Dušanom Petrovićem na čelu najavila je mjere kojima će biti zaustavljen rast cijena hrane. Za sada je donijeta uredba o pšenici i brašnu, kojom je izvoz ovih proizvoda zabranjen, ali i uredba o hljebu kojom je cijena vekne od brašna T- 500 do kraja septembra ograničena na 54,22 dinara. Ostale vladine mjere, kažu, biće ubrzo gotove.
Za to vrijeme trgovci prave nove računice, budući da su im proizvođači i uvoznici već dostavili nove cjenovnike koji će početi da se primjenjuju u maju, a po kojima će poskupjeti slatkiši, mesne prerađevine, riblje konzerve, smrznuto povrće. Blic