NIKŠIĆ, Gradnja dugo čekanih vjetroelektrana na planinskoj visoravni Krnovo kod Nikšića počeće u proljeće 2012. godine. Ovu informaciju ”Novostima” je saopštio dr Igor Kovačević, koordinator sektora za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u Ministarstvu ekonomije.
Tako će Crnogorci nedostajuće količine struje nadomjestiti korišćenjem energije vjetra, a ukupan potencijal vjetroenergije procjenjuje se na oko 400 megavata. Računice pokazuju da je područje Krnova idealno mjesto, što su uostalom pokazale i sve stručne analize.
Vrijednost investicije je oko 110 miliona evra. Na lokalitetu je predviđeno proširenje pristupnog puta, asfaltiranje onih između vjetrogeneratora.
– Crna Gora će povećati instalisanu snagu elektrana, ali će ovaj projekat biti ujedno i novi izazov za naš elektroprenosni sistem, jer upravljanje vjetroelektranama u elektroenergetskom sistemu je novost u Crnoj Gori. Nadamo se da će izgradnja vjetroelektrana na Krnovu pomoći ukupnom oživljavanju ovog područja – kaže Kovačević.
Prošlo je više od godinu dana kako su predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijuma kojeg predvodi japanski ”Micubiši” potpisali ugovor o zakupu državnog zemljišta i izgradnji vjetrogeneratora na visoravni Krnovu poviše Nikšića. Ugovorom je predviđena izgradnja vjetroelektrane instalisane snage 50 megavata, uslovno 72, kao i da se postavi 30 vjetrogeneratora snage od 2,4 megavata.
Očekivana proizvodnja električne energije VE ”Krnovo” je oko 160 gigavata, što znači povećanje od oko pet odsto bilansirane domaće proizvodnje.
– U elektroenergetskom sistemu dešavaju se brze promjene, tako da se odustalo od predloženog mjesta priključenja VE ”Krnovo” u trafostanici Nikšić, nego se odabralo rješenje u Brzni, gdje je planirana i velika trafostanica 400/110 kilovolti na dalekovodu od primorja do Pljevalja – kaže Kovačević.
A na samom krnovskom lokalitetu intenzivno se istražuje stanje životne sredine, sa posebnim osvrtom na migraciju ptica.
– Potrebno je da istraživanje traje najmanje jednu godinu da bi se utvrdilo nulto stanje životne sredine i izradio elaborat o procjeni uticaja na okolinu. Kako se radi o veoma realnom projektu, investitor će posjetiti ovaj lokalitet sljedeće sedmice, i koliko sam upoznat, postaviti mjerni stub, jer je prethodni ukraden – kaže Kovačević.
Ugovor se odnosi na državno zemljište površine 219,097 kvadratnih metara, dok je ukupna planirana površina za izgradnju vjetroelektrana 1,1 miliona kvadrata. Rok zakupa je 20 godina sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina.
Prvih 12 godina rada vjetroelektrane cijena električne energije proizvedene u ovim postrojenjima biće fiksna, a potom na tržišnim principima uz plaćanje sistemsko-pomoćnih usluga operaterima. Visina zakupa državne svojine je deset centi po metru kvadratnom.
Prva crnogorska vjetrenjača bila je dar Vlade Holandije, vrijedan 850.000 evra, koja je bila locirana na Ilinom brdu udaljenom 40 kilometara od Nikšića, ali je ona uklonjena pošto je spržio grom. Njeno postavljanje početkom novembra 2004. godine dočekano je kao veliki događaj, jer se radilo o crnogorskom prvencu.
Ona je trebalo da proizvodi 150 miliona kilovat-sati godišnje, što bi bilo dovoljno za potrebe sela u području MZ Vilusi. Na žalost, samo četiri mjeseca kasnije, vjetrenjaču je pogodio grom. Jedna od tri elise teška 7,5 tona odletjela je u vazduh, a njeni djelovi letjeli su i do stotinu metara naokolo.
Teoretski potencijal vjetroenergije u Crnoj Gori je ogroman. Međutim, tehnički potencijal je mnogo manji. Neke procjene govore da je moguće izgraditi vjetroelektrane do 400 megavata instalisane snage (kapaciteta preko 30 odsto), ali je trenutno postojeći elektroenergetski sistem ograničavajući faktor – naglašava dr Igor Kovačević. – Izgradnja vjetroelektrana zahtjeva jak elektroenergetski sistem, a kako su u toku velike investicije u izgradnji interkonektivnih dalekovoda između Crne Gore i susjednih zemalja, za očekivati je da će se podići i tehnička mogućnost integracije vjetroelektrana u elektroenergetski sistem. Novosti