SARAJEVO – Iako u razmjeni sa zemljama članicama CEFTA ostvarujemo pozitivne pomake, trend većeg rasta uvoza od izvoza nastavljen je i u prvom polugodištu 2008. godine, dodatno uvećavajući trgovinski deficit BiH.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, izvoz je u prvom polugodištu veći za 17,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je istovremeno uvoz porastao za 22,7 odsto, zahvaljujući čemu je deficit narastao na 4,37 milijardi u odnosu na 3,43 milijarde KM u prvom polugodištu lani.
“Dok smo u nekim ranijim periodima isticali pogubnost prosječnog mjesečnog deficita od oko pola milijarde KM, sada smo se već približili mjesečnom deficitu od gotovo 800 miliona KM. Ako se ovakav trend ne zaustavi, već iduće godine možemo očekivati mjesečni deficit veći od milijardu KM, što je siguran put u potpunu propast naše privrede i ukupne makroekonomske stabilnosti”, upozorava Igor Gavran, iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.
Na povećanje uvoza i izvoza, prema Gavranovim riječima, jednim dijelom je uticao i porast cijena velikog broja proizvoda s obzirom na činjenicu da su najviše poskupjeli proizvodi koje uvozimo, a manje naši rijetki izvozni proizvodi. Poskupljenja su, dodaje on, poništila i pozitivne pomake koje smo u ovom periodu ostvarili u razmjeni sa zemljama članicama CEFTA.
Za ilustraciju, u junu je izvoz u Srbiju u odnosu na maj rastao po stopi od 9,5 odsto, dok je uvoz porastao za 4,2 odsto. U Makedoniju smo u prvih šest mjeseci izvezli 51 odsto više robe, a uvezli za 11,4 odsto više.
“Iako je od ulaska BiH u CEFTA prošlo tek nekoliko mjeseci, što je kratak period da bi se izvodili zaključci, ipak prve analize govore o bržem rastu izvoza u odnosu na uvoz u razmjeni s ostalim zemljama članicama CEFTA”, ističe ekonomski stručnjak Azra Hadžiahmetović.
Dodaje da je primjetan pojačani uvoz iz EU, što se može vezati sa stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. No, ističe da prve efekte uticaja Sporazuma na trgovinsku razmjenu možemo očekivati krajem godine.
Štetan uvoz preko trećih zemalja
Igor Gavran kao negativni primjer trgovine navodi Tursku s kojom smo u razmjeni dotakli dno, budući da je nivo pokrivenosti uvoza izvozom više nego mizeran.
“Ovdje se pojavljuje za nas vječni problem uvoza preko ‘trećih zemalja’, gdje svake godine gubimo milijarde KM samo na osnovu tuđih posredničkih zarada i provizija, umjesto da robu uvozimo direktno u našu zemlju”, ističe Gavran.
U prvih šest mjeseci ove godine imali smo manji izvoz za 33,1 odsto u odnosu na isti period 2007. godine, dok je turski izvoz u BiH porastao za 45,5 odsto.