SARAJEVO, Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark izjavio je u Sarajevu da su međunarodne finansijske institucije i EU u naredne tri godine spremne da zajedno obezbijede milijadru evra direktne podrške za sprovođenje neophodnih reformi u BiH, te 500 miliona evra za infrastrukturne projekte.
Vigmark je istakao da je danas imao odličan sastanak sa predsjednicima vlada Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ Željkom Cvijanović i Fadilom Novalićem, te predsjedavajućim Savjeta ministra BiH Denisom Zvizdićem.
“Upravo smo imali odličan sastanak na kojem su Cvijanovićeva, Novalić i Zvizdić predstavili akcione planove za Reforsmku agendu predstavnicima EU i kolegama iz međunardnih finansijskih institucija, odnosno, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/, Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/, Međunarodnoj finansijskoj korporaciji /IFC/ i Ambasade SAD”, rekao je Vigemark novinarima.
On je naglasio da su vlade entiteta i Savjet ministara BiH uložili mnogo napora u sastavljanju i usklađivanju svakog od akcionih planova, ocijenivši da je to veoma dobrodošao izraz posvećnenosti reformama, saradnji u interesu svih građana u BiH.
Vigemark je istakao da je veoma rijetko u BiH da se može vidjeti na djelu takva vrsta posvećenosti, zbog čega je čestititao svim uključenim u taj proces.
“Svi znamo da međunarodne finansijske institucije, MMF, Svjetska banka i druge, rade na svojim aranžmanima sa BiH kako bi se obezbijedile strukturalne reforme. Reformska agenda je okrilje za brojne sporazume i akcione planove koji se razvijaju i provode”, rekao je Vigemark.
Šef Delegacije EU je napomenuo da u sredstva koja su obećale finansijske institucije i EU ne ubraja investicije iz privtnih izvora, nakon što reforme konačno počnu da se provode u BiH, ističući istovremeno da će to biti i prilika za stvaranje novih radnih mjesta.
“Vidimo da Savjet ministara, Republika Srpska i FBiH napreduju jačanjem ekonomije i po prvi put približavaju se EU, a jedan od najznačajnih kriterijuma za predaju kredibilne aplikacije za člantstvo je napredak u sprovođenju Reformske agende”, rekao je Vigemark.
On je dodao da je BiH napokon počela sustizati susjedne zemlje regiona u procesu evropskih integracija, izražavajući uvjerenje da će to biti istaknuto u ovogodišnjem Izvještaju o napretku za BiH.
“Ostalo je da se uradi još dosta posla, posebno u oblasti vladavine zakona, dok je u smislu socio-ekonomskih reformi Reformska agenda postavila istinske smjernice. Govorimo o poboljšanjima u poslovnom okruženju i stvaranju modernog tržišta rada koji će dovesti do stvaranja novih radnih mjesta u zemlji koja ima veoma visok stepen nezaposlenosti, posebno omladine”, rekao je Vigemark.
Šef Delegacije EU istakao je da se u tom kontekstu govori o stvaranju nade za ljude u BiH da bi poželjeli da ostanu u ovoj zemlji.
“Govorimo o bolje usmjerenom socijalnom osiguranju, da pomoć vlada dobiju upravo lica kojima je i potrebna. Govorimo i boljoj kontroli javnih finansija i jačanju vladavine prava i smanjenju korupcije, te efikasnosti javne administracije”, dodao je on.
Vigemark je napomenuo da su sva ta pitanja povezana i da se njima mora baviti zajedno, ali i da EU nema namjeru da centralizuje BiH i mijenja Ustav.
“Poštujemo naldežnosti svih institucija vlasti i apelujemo na političare da rade zajedno za zajedničko dobro. Mislim da su na pravom putu. Približavanjem evropskim standardima, ekonomija i dobro upravljanje su u interesu svima i tada su svi na dobitku”, kaže Vigemark. Srna