BEOGRAD, Ukoliko neka neka kompanija želi Srbiju kao lokaciju i partnera, ta investicija se objavljuje tek kada je sama kompanija ozvaniči, kaže Mihael Šmit.
Povodom najava dolaska nekih njemačkih investitora u Srbiju, on je istakao da u tome treba biti pažljiv jer je u proteklim godinama puno investicija najavljivano, a nisu se ostvarile, a, takođe, velika imena traže diskretnost.
“To mora da se poštuje ako stvarno želimo da se ostvare te investicije, zato što će to inače biti kontraproduktivno, ako neka kompanija želi Srbiju kao lokaciju i partnera, ta investicija se objavljuje tek kada je sama kompanija ozvaniči”, rekao je odlazeći direktor Delegacije njemačke privrede u Srbiji Mihael Šmit.
“Da bi imala stabilan i sveobuhvatan ekonomski rast Srbija mora da, pored privlačenja stranih investicija, razvija domaću privredu”, poručio je on.
“Strani investitori su dobri, ali nisu dovoljni”, istakao je on i ukazao na loše primjere pojedinih zemalja u okruženju, kao što je Mađarska, koje su se prvenstveno okrenule privlačenju stranog kapitala. Te zemlje sada, i pored prisustva velikih svjetskih kompanija, imaju ogromne probleme sa nezaposlenošću i javnim finansijama. Srbija bi trebalo da uči na tim primjerima”, naveo je Šmit u intervjuu Tanjugu.
On je istakao da strana ulaganja jesu ključ za povećanje izvoza, ali da domaća privreda mora da ih prati.
“Domaća mala i srednja preduzeća su jako bitna za privlačenje više stranih ulaganja jer te investicije, posebno ako su kvalitetne i sofisticirane, traže i mrežu lokalnih dobavljača, a toga manjka u Srbiji zato što firme nisu likvidne, nemaju iskustva, nemaju standarde”, poručio je Šmit.
Prema njegovim riječima, domaća preduzeća u Srbiji možda nemaju mogućnosti za poslovanje kao strane kompanije, ali mogu da rade na tržištu regiona ili u privrednim granama kao što su poljoprivreda ili metalska industrija, pri čemu je važno da ne ostanu izvoznici sirovina i poluproizvoda već da povećavaju dodatnu vrijednost proizvodnje.
Šmit je napomenuo da je u Srbiji registrovano oko 400 firmi sa njemačkim kapitalom, koje zapošljavaju oko 25.000 ljudi, a obim investicija je oko 1,5 milijardu evra.
“U najvećem broju slučajeva radi se o manjim preduzećima, koja često nisu mnogo vidljiva jer imaju male budžete za marketing, ali važno je što se bave proizvodnjom, izvozno su orijentisane i uglavnom su smještene van Beograda, što je dobro za ravnomjeran regionalni razvoj”, rekao je on.
“Trend je pozitivan, iako je, naravno, moguće više, jer, recimo, u Rumuniji njemačke firme zapošljavaju 200.000 ljudi”, dodao je Šmit.
Kako je naveo, njemačke firme su dosta diversifikovane u Srbiji po privrednim granama, ima ih u trgovini, ali postoji prostor za mnogo veće prisustvo u automobilskoj, elektronskoj, tekstilnoj i industriji građevinskog materijala.
“Firme koje sada dolaze to čine jer misle da je ovdje bolja lokacija za proizvodnju i distribuciju i odlučuju se za Srbiju između nekoliko alternativnih lokacija, što je dobar znak”, naglasio je Šmit.
On je naglasio da treba posvetiti pažnju investitorima koji su već prisutni u Srbiji i koji žele da šire svoju proizvodnju, zbog čega privredni ambijent mora da se poboljšava.
“Na primjer, mi sad najavljujemo nove investicije, ali ja znam da jedna njemačka firma nekoliko nedjelja, ako ne i mjeseci, čeka građevinsku dozvolu da bi mogla da podigne proizvodni pogon od 20 miliona evra, tako da je naš domaći zadatak da ostvarimo to što je moguće sa investitorima koji su prisutni”, naveo je Šmit.
On je rekao da kompanije članice Njemačko-srpskog privrednog udruženja, kojih ima oko 270, svake godine kao najveće prepreke u poslovanju u Srbiji navode neefikasnost državne uprave, netransparentnost javnih nabavki, korupciju i ističu važnost pravne sigurnosti i stabilnih institucija.
Takođe, važno je da Zakon o radu bude u skladu sa evropskim propisima i malo liberalniji da bi poboljšao mogućnosti za zapošljavanje u domaćim i stranim firmama, kao i da se unapređuje kvalitet radne snage jer ima puno nezaposlenih, ali istovremeno nedostaju stručnjaci u nekim oblastima, poručio je Šmit.
Govoreći o potencijalima za buduću saradnju Srbije i Njemačke, on je istakao da su njemačka privreda i država, preko pomoći koju nude, pouzdani i dobri partneri i za obuku radne snage i za izgradnju infrastrukture, gdje nude jako dobre tehnologije i rješenja, ali je potrebno da se sredstva koriste transparentno i efikasno.
Šmit je naveo da se, poslije osam i po godina rada u Srbiji i više od četiri godine na čelu Delegacije njemačke privrede, vraća u Njemačku, u pokrajinu Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje će putem sajmova i različitih drugih aktivnosti raditi na povezivanju privreda istočne Evrope sa Njemačkom. Tanjug
