TOKIO – Dok su globalna tržišta u prvim sedmicama 2026. godine bila pod snažnim pritiskom zbog eskalacije tenzija u Ormuškom moreuzu u fokus investitora nametnulo se pitanje da li rast cijena nafte ima direktan uticaj na kretanje Bitcoina.
Najnovija analiza Binance Researcha, zasnovana na desetogodišnjim podacima i savremenim ekonometrijskim modelima, daje prilično jasan odgovor da takva veza, u svojoj suštini, ne postoji.
Iako se u javnom prostoru često pokušava uspostaviti paralela između cijene nafte i Bitcoina, podaci pokazuju da su ova dva tržišta dugoročno statistički nezavisna.
Jedini period u kojem je zabilježena značajnija korelacija bio je između 2020. i 2022. godine u vrijeme obilježeno rekordnom monetarnom ekspanzijom i globalnim „viškom likvidnosti“. U tom kontekstu, gotovo sve klase imovine rasle su istovremeno, uključujući i naftu i kriptovalute.
No, kako se globalni monetarni uslovi normalizuju, ta korelacija nestaje i vraća se na svoj prirodni nivo tačnije blizu nule. Drugim riječima, Bitcoin i nafta ne dijele isti „motor rasta“, osim u izuzetnim makroekonomskim okolnostima.
Kriza u Ormuškom moreuzu u februaru i martu 2026. godine pružila je rijetku priliku za testiranje ove teze u realnim uslovima.
U periodu kraćem od tri sedmice cijena Brent nafte porasla je za oko 46 odsto, Bitcoin je istovremeno zabilježio rast od približno 15 odsto, dok je Nasdaq ostao gotovo nepromijenjen, a zlato čak zabilježilo pad.
Ono što posebno izdvaja Bitcoin jeste obrazac ponašanja, inicijalna kratkotrajna reakcija na šok, zatim faza stabilizacije, a potom i samostalni rast, nezavisan od daljeg kretanja nafte.
Ovakva dinamika potvrđuje da Bitcoin ne reaguje linearno na makro šokove, već ih apsorbuje i potom nastavlja kretanje vođeno vlastitim tržišnim faktorima.
Institucionalni kapital kao novi stabilizator
Jedan od ključnih uvida odnosi se na promijenjenu strukturu tržišta nakon uvođenja spot Bitcoin ETF-ova 2024. godine.
Tokom same krize zabilježeni su neto prilivi u ETF-ove od oko 1,7 milijardi dolara, američki investitori su prešli iz faze prodaje u fazu kupovine, dok su kompanije nastavile sa akumulacijom Bitcoina.
Ova kombinacija faktora ukazuje na to da institucionalni kapital sve više djeluje kao stabilizacijski mehanizam, posebno u trenucima tržišnih šokova. Za razliku od ranijih ciklusa, gdje su volatilnost i panika često dominirali, sada se sve češće bilježi scenario u kojem investitori koriste padove kao priliku za ulazak.
Nafta kao faktor volatilnosti
Analiza također potvrđuje važnu distinkciju: dok promjene cijena nafte mogu povećati kratkoročnu volatilnost Bitcoina, one ne određuju njegov dugoročni pravac kretanja.
Geopolitički šokovi, poput ovog u Hormuškom moreuzu, više djeluju kao katalizatori kratkoročnih tržišnih reakcija nego kao fundamentalni pokretači cijene.
Historijski podaci dodatno potvrđuju ovu tezu. Tokom početka sukoba između Rusije i Ukrajine 2022. godine, Bitcoin je u prvim sedmicama čak zabilježio rast.
Pad koji je uslijedio nije bio rezultat makroekonomskih faktora, već kolapsa unutar samog kripto sistema, uključujući događaje poput Terra/Luna i Three Arrows Capital.
Zaključak je jasan: najveći sistemski rizici za Bitcoin i dalje dolaze iz samog kripto tržišta, a ne iz kretanja cijena nafte.
Nova faza tržišta digitalne imovine
Sve navedeno upućuje na dublju transformaciju tržišta. Bitcoin danas sve više funkcioniše kao imovina sa vlastitom unutrašnjom logikom, oblikovanom halving ciklusima, institucionalnim tokovima kapitala, on-chain pokazateljima i razvojem kripto ekosistema.
U takvom okruženju, pokušaji da se njegovo kretanje objasni kroz tradicionalne makro indikatore, poput cijene nafte, imaju sve manju analitičku vrijednost.
Kriza u Ormuškom moreuzu nije samo još jedan geopolitički događaj, ona je poslužila kao test otpornosti i zrelosti tržišta digitalne imovine.
Rezultat tog testa sugeriše da Bitcoin ulazi u novu fazu: fazu u kojoj je sve manje refleks globalnih šokova, a sve više samostalan finansijski sistem u razvoju.
Za investitore, poruka je jasna. Razumijevanje Bitcoina danas zahtijeva fokus na njegove vlastite fundamentalne pokretače, a ne na analogije iz tradicionalnih tržišta.