VAŠINGTON, Većina zemalja neće ispuniti postavljene ciljeve razvoja, među kojima je najvažniji da se broj siromašnih do 2015. godine prepolovi u odnosu na početak vijeka, ukoliko njihove vlade ne pojačaju napore u tom pravcu, a bogate zemlje ne povećaju pomoć i ne ukinu trgovinske barijere za robu iz siromašnih, upozorila je Svjetska banka.
Izvještaj, objavljen uoči prolećnog sastanka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, 12. i 13. aprila u Vašingtonu, objavljen je na “pola puta” realizacije Milenijumskih ciljeva razvoja, dokumenta koji su članice Ujedinjenih nacija usvojile 2000. godine.
Tim dokumentom je postavljeno osam ambicioznih ciljeva do 2015. godine, uključujući cilj da se broj siromašnih prepolovi, smanji stopa smrtnosti djece i majki, poboljša osnovno obrazovanje i unaprijede sanitarni uslovi u svim zemljama u razvoju.
Premda će globalni cilj smanjivanja krajnjeg siromaštva za 50 odsto možda i biti dostignut, velikim djelom zahvaljujući “izvanrednoj” stopi ekonomskog rasta u proteklih pet do deset godina, taj uspjeh je neujednačen, konstatuje se u izvještaju.
Jaz se produbljuje, jer najsiromašnije zemlje svijeta, naročito one južno od Sahare, najmanje napreduju. Čak i afričke zemlje s najbržim rastom, koji je u proteklih deset godina dostizao prosječno 5,5 odsto godišnje, zaostaju za stopom rasta od sedam-osam odsto koja je neophodna da se broj siromašnih prepolovi.
Većina ostalih ciljeva razvoja, uključujući smanjenje stope mortaliteta i neuhranjenosti, daleko je od ispunjenja u još većem broju zemalja.
Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik je već upozorio da će cijene hrane u svijetu, koje su skokovito porasle protekle godine, ostati dugoročno visoke zbog veće tražnje i sve većeg korišćenja kukuruza i drugih usjeva za dobijanje biogoriva, alternativnog energetskog izvora.
Prema podacima Svjetske banke, više od trideset zemalja je izloženo opasnosti socijalnih nemira zbog poskupljenja hrane.
Borba protiv klimatskih promena je takođe postala ključna komponenta bitke za razvoj, jer promjena klime najteže pogađa najsiromašnije zemlje, ukazuje se u izvještaju.
Zemlje u razvoju širom svijeta, u kojima živi oko milijardu ljudi, mogle bi da se suoče sa padom poljoprivredne proizvodnje za 15 do 60 odsto, a takva tendencija “će se samo povećavati ako se promjena klime ne zaustavi,” upozorava se u izvještaju.
Međunarodna pomoć za razvoj se ne povećava od 2005, uprkos tadašnjem obavezivanju grupe osam vodećih zemalja svijeta da će pomoć za razvoj biti povećana za 50 milijardi dolara do 2010.
Svjetska banka ukazuje da uspjeh u ispunjenju milenijumskih ciljeva razvoja zahtjeva “drastično uvećanje” pomoći za razvoj, kao i smanjivanje trgovinskih barijera za izvozne proizvode iz zemalja u razvoju. Od presudnog značaja za smanjivanje siromaštva je i dalji snažan ekonomski rast.
Većina zemalja neće ispuniti milenijumske ciljeve razvoja
