BANJALUKA, Proizvođači maline u RS, čija je berba u punom jeku, nisu zadovoljni kvalitetom i prinosima jer su loše vremenske prilike, koje su obilježile ovo proljeće, počele da uzimaju danak.
Malinari objašnjavaju da hladnoća tokom cvjetanja nije pogodovala biljkama zbog čega je rod umanjen, a ni kvalitet nije vrhunski. Sve to im nagovještava da će i zarada, koja je do sada bila veoma dobra, ove godine biti znatno manja.
Predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH i udruženja “Vilamet” Ljubiša Alempić rekao je da je berba ranih sorti počela prije petnaestak dana. On kaže da će slabe prinose i loš kvalitet poboljšati novi malinjaci.
– Na području regije Birač imamo oko 200 hektara pod malinjacima i iako su prinosi ove godine manji, dostići ćemo višegodišnji prosjek naših opština od 2.000 tona zahvaljujući povećanju zasada u odnosu na lani – kaže Alempić.
On ističe da su prevelike količine kiše i nagle promjene vremena sa velikim temperaturnim razlikama ostavile velike posljedice.
– Povrh svega, februar je bio topliji od maja što se odrazilo i na kvalitet i na prinose – priča Alempić.
Dodaje da je bavljenje malinarstvom sve popularnije među stanovnicima Bratunca i Srebrenice.
– Maline mnogima mirišu na zaradu zbog dobre otkupne cijene tako da na području regije Birač ima više od 2.000 proizvođača ovog voća. Očekujemo da ćemo u narednim godinama ostvariti 5.000 tona prinosa – rekao je Alempić.
On je precizirao da otkupna cijena još nije dogovorena, ali se nadaju da će biti na nivou prošlogodišnje koja se kretala od 3,30 do 3,50 KM po kilogramu.
– U Srbiji je otkupna cijena ispod tri marke, ali mislim da ćemo mi uspjeti da zadržimo lanjsku cijenu. Nikada nismo imali problema sa plasmanom robe jer se EU, Kina, Turska i Amerika otimaju za našu malinu. Godišnje BiH proizvede oko 10.000 tona, a 95 odsto izvozimo – rekao je Alempić.
Problema sa isporukom nema ni Dragomir Pavlović iz Teslića, ali se žali da neće ostvariti pune prinose.
– Prošla godina je bila sušna i usporila rast malinjaka, a ova hladna, kišna i sa mrazom zbog čega imam veliku štetu. Očekujem oko četiri tone roda, ali je dobro što imam svoju hladnjaču pa neću odmah prodavati malinu nego ću čekati avgust i bolju cijenu – kaže Pavlović.
U poljoprivrednoj zadruzi “Uvac” u Rudom kažu da su već počeli sa otkupom maline te da proizvođačima isplaćuju dvije marke po kilogramu, a razliku u cijeni će platiti kad bude određena otkupna cijena.
– Prošle godine smo otkupili 200 tona maline, a ove bi trebalo da otkupimo oko 250, jer je porastao broj proizvođača – kaže agronom iz ove zadruge Milovan Topalović.
Njegov sugrađanin Milorad Mihajlović, koji ima 1.000 sadnica maline na dunumu, spas vidi u širenju malinjaka.
– Godišnje uberem nešto više od tone maline i kad odbijem sva ulaganja, ostane mi čiste dobiti oko 2.500 KM, što je odlično da dopuni kućni budžet – priča Mihajlović.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je u RS 785 hektara pod zasadima maline, te da se posljednjih godina ovo voće intenzivno sadi. Vlasnici plantaža već se trude da obezbijede berače. Objašnjavaju da se dnevnica, koja podrazumijeva deset časova branja, kreće od 30 do 50 maraka. S obzirom na to da berba traje oko 40 dana, oni koji zasuču rukave mogu zaraditi od 1.000 do 1.500 KM.
Podsticaji
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da pravo na podsticaje malinari ostvaruju kroz premije za proizvedeno voće i povrće, zatim kroz podizanje novih zasada i izgradnju sistema za navodnjavanje.
– Premije za prodatu malinu iznose 44 feninga po kilogramu – kažu u resornom ministarstvu.
Brojke:
785 hektara pod zasadima maline u RS
10.000 tona godišnja proizvodnja maline u BiH
30 – 50 KM dnevice za berbu maline
2.500 KM zarade malinari po dunumu
Glas Srpske
