BANJALUKA – Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu u toku prošle godine skoro je sedam puta veći od izvoza ovih proizvoda.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, tokom 2021. godine ukupno je uvezeno 35.743.948 kilograma mesa i mesnih prerađevina vrijednosti 176.444.801 KM.
“Sa druge strane, u prošloj godini je iz BiH izvezeno mesa i mesnih prerađevina 6.888.786 kilograma ukupne vrijednosti 28.502.478 KM”, rekli su u UIO BiH.
Tokom prošle godine, najviše je uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, i to 16.747.431 kilogram ukupne vrijednosti 103.437.576 KM, a slijedi uvoz svinjskog mesa, svježeg, rashlađenog ili smrznutog, i to 10.663.461 kilogram ukupne vrijednosti 41.485.881 KM.
“Meso je najčešće dolazilo iz Italije, i to u vrijednosti od 49.328.807 KM, a zatim slijede Nizozemska s 36.627.319 KM i Njemačka s 26.518.743 KM”, podaci su UIO BiH.
Kada je izvoz u pitanju, kako su istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prošle godine najviše je izvezeno mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi, patke, guske, ćurke i biserke, i to za 12.586.219 KM, te goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za 11.882.362 KM.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kazao je da će se ovo stanje promijeniti samo onda kada seljak bude ministar poljoprivrede.
“Jedino seljak zna koliko mu je potrebno sredstava da proizvede sve. Ne mogu drugi praviti ni pravilnik ni nešto o mjerama podsticaja. To mi moramo praviti i raspoređivati sredstva za poljoprivredu. Sredstva se moraju usmjeriti direktno u proizvodnju, ne možemo mi u ovakvoj krizi i neimaštini ulagati sredstva dugoročno u mehanizaciju, u štale ili hale. Mi trenutno nemamo čime posijati, a kamoli da ulažemo u nešto”, kazao je Banjac.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da je, vjerovali ili ne, potrebno uvoziti ovoliko mesa, jer su domaći poljoprivrednici trenutno na koljenima.
“Poljoprivrednici propadaju, a farme u Tuzlanskom kantonu se zatvaraju. Hrana je poskupjela, gorivo je poskupjelo i ne znam da li ćemo ove godine uspjeti da proizvedemo 20 odsto od onoga što je potrebno našoj državi”, rekao je Hasanović.
Prema njegovim riječima, sve više ćemo biti oslonjeni na uvoz hrane, jer država koja nema sopstvenu proizvodnju je gladna i zavisna od drugih koji diktiraju svoju cijenu.
“Krava ne zna za politiku i ne zna ko je ko, ona samo, ako ima dobre uslove i ako se kvalitetno hrani, daje mlijeko. Takođe, otkup uopšte nije organizovan i stočar ako proizvede 10-20 bikova, to nema kome prodati. Naši vlastodršci koji kupuju nova auta neka onda jedu blatobrane, jer domaće proizvodnje neće biti”, naglašava Hasanović.
Na pitanje postoji li način da se ovaj problem riješi, Hasanović odgovara da postoji i da je jedini način da se svi poljoprivrednici u BiH podignu i izađu na ceste, te se ne povlače dok se vlast ne dozove pameti i obezbijedi veća sredstva za poljoprivredu.
Ministarstvo za uvođenje zaštitnih mjera
O uvođenju privremenih mjera za uvoz svježeg i rashlađenog mesa juče su razgovarali Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Košarac je rekao da ministarstvo na čijem je čelu ne odustaje od njihovog uvođenja. On je naveo da je taj dokument i dalje aktuelan u Savjetu ministara i da će biti donesena odluke, jer je nepravedno da jedino prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nema nikavih opterećenja, odnosno nije zaštićena domaća proizvodnja uvođenjem prelevmana.
Prema njegovim riječima, taj uvoz otežava poslovanje i primarnim proizvođačima, ali i onima koji se bave preradom mesa. Nezavisne novine
