SARAJEVO, BANJALUKA – Uvoz hrane i ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je prošle godine iznosio više od 5,3 milijarde maraka.
Nije nepoznanica da BiH bilježi ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni ovih proizvoda, s tim što je on prošle godine dodatno povećan.
Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukupan obim razmjene u 2025. godini je dostigao rekordnih šest milijardi i 536,63 miliona KM, i veći je za devet odsto u odnosu na 2024. godinu.
“Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je iznosio jednu milijardu i 214,05 miliona KM (veći je za 10 odsto u odnosu na 2024. godinu), dok je uvoz bio znatno veći u poređenju sa izvozom i iznosio je pet milijardi i 322,58 miliona KM (u odnosu na 2024. godinu je veći za osam odsto), navedeno je u Analizi spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima BiH sa svijetom za 2025.
Dakle, bez obzira na rast izvoza, deficit spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je i dalje visok, i u 2025. godini je iznosio četiri milijarde i 108,53 miliona KM.
“U 2025. godini spoljnotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom zabilježila je rast, prvenstveno pod uticajem povećanja cijena sirovina, energenata i hrane na globalnom tržištu. Više cijene dovele su do rasta vrijednosti uvoza, iako količine nisu značajno povećane, dok je istovremeno povećanje cijena imalo djelimično pozitivan efekat na izvoz jer su domaći proizvođači mogli ostvariti veće prihode od prodaje određenih proizvoda, poput voća i prerađevina”, naveli su iz resornog ministarstva.
Struktura razmjene, kako je ocijenjeno, ukazuje na izraženu zavisnost od uvoza proizvoda više dodane vrijednosti, dok se izvoz i dalje bazira na sirovinama i proizvodima niže faze prerade.
“Rast uvoznih vrijednosti dodatno je podstaknut povećanjem cijena ključnih proizvoda poput mesa, kafe i čokolade, dok je na strani izvoza rast cijena ulja, malina i pekarskih proizvoda imao pozitivan efekat”, naglasili su iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, kaže da su poljoprivrednici prepušteni sami sebi, te da je neophodno zaštititi domaću proizvodnju.
“Sva ona hrana koja ne može da završi nigdje u svijetu završi u BiH. Mi dugi niz godina tražimo da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu carine i prelevmani na uvoznu robu, ali vidite da od toga nema ništa”, rekao je Bakajlić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, poručuje da, dok god ne podržimo domaću poljoprivredu i ne budemo se oslanjali na svoju proizvodnju, mi smo u propasti.
“Mi moramo da proizvodimo svoje. Još uvijek imamo zemljište koje je neobradivo. Sva ministarstva treba da podrže razvoj poljoprivrede, jer mi moramo imati svoje domaće. Moramo hraniti svoje stanovništvo. Država mora zaštititi proizvodnju. Kada proizvodimo, zaposlili smo stanovništvo i to je jedna bitna veza”, rekao je Omerbašić u izjavi za “Nezavisne novine”.