Usvojen zakon o platama zvaničnika

SARAJEVO, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je večeras u drugom čitanju Prijedlog zakona o utvrđivanju visine plate zaposlenih u institucijama BiH, koji je u proceduru uputio predsjedavajući Predstavničkog doma Milorad Živković, kao i šest amandmana na ovaj zakon.

Ovim zakonskim prijedlogom uređuje se način obračuna i visina plata izabranih i imenovanih zvaničnika u najvišim organima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH u mandatnom periodu, te reguliše proces donošenja zakona o platama i naknadama ostalih zaposlenih u institucijama BiH, kao i način njihovog finansiranja u prelaznom periodu.

Među prihvaćenim amandmanima je i onaj kojim se određuje da je koeficijent za obračun plate članova Predsjedništva BiH po pet, članova kolegijuma Predstavničkog doma i Doma naroda, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i njegovih zamjenika po 4,5, poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH i ministara u Savjetu ministara BiH po četiri i zamjenika ministara u Savjetu ministara BiH 3,5.

Prijedlog okvirnog zakona o ograničenjima u raspolaganju javnim sredstvima u BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio poslanik HDZ-a BiH Niko Lozančić, nije usvojen zbog nedostatka podrške iz Republike Srpske, pa će biti upućen na usaglašavanje Kolegijumu Predstavničkog doma.

Prethodno je usvojeno da ovaj zakonski prijedlog bude razmatran po hitnoj proceduri.

Zakonom se utvrđuju najviši dopušteni iznosi neto plata za sve korisnike javnih sredstava u BiH.

Dušanka Majkić iz SNSD-a ponovila je da je ovaj prijedlog neustavan i da se miješa u nadležnosti entiteta.

Inicijative SDA, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Bećirovića iz SDP-a i poslanik SDP-a BiH Ante Domazeta o ovoj temi nisu dobile podršku iz Republike Srpske pa će ići na usaglašavanje Kolegijumu doma.

Poslanici su u drugom čitanju usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o graničnoj kontroli, kojim se ova oblast usklađuje sa propisima EU.

Usvojen je amandman kojim se definiše koji su identifikacioni dokumenti potrebni za prelazak granice BiH.

Na sjednici Predstavničkog doma sredinom aprila odgođeno je izjašnjavanje o navedenom prijedlogu zakona, jer je utvrđeno da postoje nesklad i pravno-tehničke greške unutar amandmana u vezi sa važećim dokumentima za prelazak granice, koje su usvajanjem ovog amandmana otklonjene.

Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH usvojila je amandmane koji su postali sastavni dio prijedloga zakona, a kojima se precizira da će javni red i mir na graničnim prelazima nastaviti da održavaju entitetska, odnosno kantonalna policija.

Prijedlogom zakona koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo je predviđeno da javni red i mir na graničnim prelazima održava Granična policija BiH.

Poslanici nisu prihvatili zahtjev Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da po hitnom postupku bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje se tiču izbora u Mostaru.

Nije prihvaćena ni skraćena procedura, pa je zakon upućen u redovnu proceduru.

Ovim zakonskim aktom određeno je da se 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara bira na neposrednim i tajnim izborima, pri čemu bi područje grada bilo jedinstvena izborna jedinica.

U Prijedlogu zakona, koji je usvojen u Domu naroda 29. aprila, precizirano je da konstitutivni narodi imaju najmanje po četiri, a nacionalne manjine i ostali najmanje po jednog predstavnika u Gradskom vijeću.

Poslanici nisu prihvatili zahtjev poslanika HDZ-a BiH Mate Franjičevića da po hitnoj proceduri bude razmatran Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH.

Nije prihvaćena ni skraćena procedura pa će se zakon naći u redovnoj proceduri.

Prema prijedlogu ovog zakona, pripadnici islamske, katoličke, pravoslavne i jevrejske vjeroispovjesti u BiH imaju pravo na pet neradnih dana za vjerske praznike, kao i pripadnici svih ostalih vjera u BiH.

Odbijen je u prvom čitanju Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost /PDV/, čiji su predlagači poslanici SDS-a Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević, Darko Babalj i Borislav Bojić, te PDP-a Vesna Krstović-Spremo.

Poslanici su prihvatili negativno mišljenje Komisije za finansije Predstavničkog doma o ovom zakonskom aktu koji je predviđao uvođenje nulte stope PDV-a za sve vrste hljeba i mlijeka, lijekove, stočnu hranu bez koncentrata, sjemena i sadni materijal, učila, informacione i komunikacione tehnologije za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.

Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, čiji je predlagač zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma iz SDP-a BiH Denis Bećirović, nije u prvom čitanju dobio podršku poslanika iz Republike Srpske pa će ići na usaglašavanje u Kolegijumu doma.

Zakonom se za osnivače fašističkih ili neofašističkih organizacija i organizacija koje u svom nazivu imaju simbole ili oznake koje su istorijski portvrđene kao fašističke ili neofašističke predlaže zatvorska kazna od jedne do pet godina.

Poslanici su usvojili u drugom čitanju Prijedlog poslovnika Predstavničkog doma, te Izvještaj o aktivnostima kancelarije za reviziju institucija BiH za prošlu godinu.

U Zajedničku komisiju oba doma za usaglašavanje teksta Zakona o izmjeni i dopuni zakona o akcizama u BiH ispred Predstavničkog doma imenovani su Borislav Bojić iz SDS-a, Azra Hadžiahmetović iz Stranke za BiH i Zvonko Jurišić iz HSP-a.

Davanjem saglasnosti za ratifikaciju više sporazuma, konvencija i ugovora sjednica je okončana. Srna