SARAJEVO, Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije. Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izveštaja Svjetske banke, pod naslovom Rastuće neizvjesnosti, rast će u 2019. iznositi 3,2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto u 2018.
Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4 odsto, dok većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.
Reforme su nužne
“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije”, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. “Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast”.
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mesta u region. Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji.
Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44% stanovnika radnoaktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48%, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.
U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na unaprjeđenje konkurentnosti i manju javnu potrošnju. Strožije kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.
Poruke za BiH
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u 2019. godini očekuje se blago usporavanje ekonomskog rasta, tačnije predviđa se rast po stopi od 3,1 procenat, što je nešto niža stopa nego što je bila u prethodnoj godini.
Nezaposlenost u BiH ostaje visoka, ali i nastavlja da se smanjuje. Sa druge strane, zaposlenost raste, pri čemu usluge bilježe najveći broj novih radnih mjesta.
U BiH je javni dug u procentu BDP-a ostao umjeren, dok je za fiskalni račun procjena takva da se očekuje deficiti i to u najvećoj mjeri kao rezultat povećanja tekuće potrošnje.
Ekonomski rast se, kako navode iz Svjetske banke, može očekivati samo uz nastavak reformi. Potrebno je nastaviti održavati makroekonomsku stabilnost, ali i nastaviti zadržavati fokus na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Klix.ba
