NJUJORK – Ujedinjene nacije (UN) su snizile procjenu rasta svjetske ekonomije za tekuću godinu, prikazavši sumornu sliku stagnirajućeg rasta, uz malo mogućnosti za preokret u ostatku godine.
Prema izvještaju UN-a, pod nazivom “Svjetska ekonomska situacija i perspektive za 2016”, rast globalne ekonomije će ove godine iznositi 2,4 odsto, što je ista stopa kao i prošle godine, ali značajno niže u odnosu na prognozu od 2,9 odsto iz decembarskog izvještaja UN-a, prenosi američka agencija AP.
U 2017. godini, globalna ekonomija će, prema izvještaju UN-a, porasti za 2,8 odsto.
Perspektive za region jugoistočne Evrope, koji obuhvata i Srbiju, “ostaju povoljne, potpomognute snažnom tražnjom iz Evropske unije i niskim cijenama energenata”, navodi se u izveštaju UN-a.
BDP tog regiona je porastao za 2,0 odsto u prošloj godini, dok se za ovu godinu predviđa ubrzanje rasta na 2,3 odsto, a u 2017. godini rast na 2,6 odsto.
Jeftinije gorivo i hrana zadržali su inflaciju u regionu jugoistočne Evrope blizu nula odsto u prošloj godini, i ona bi trebalo da, uprkos snažnoj ekonomskoj aktivnosti, ostane na niskom nivou i u tekućoj godini.
Trend na tržištu rada u ovom regionu se takođe poboljšao, iako bi, kako navodi UN, stopa nezaposlenosti u Srbiji mogla da poraste zbog fiskalnih rezova povezanih sa implementacijom programa Međunarodnog monetarnog fonda.
“Sumorna slika svjetske ekonomije očigledno postavlja velike izazove pred zemlje članice širom svijeta”, izjavio je asistent generalnog sekretara UN-a, Leni Montjel na konferenciji za novinare tokom predstavljanja izvještaja.
Za dodatni rast svjetske ekonomije su, prema njegovim tvrdnjama, neophodni povećanje investicija i veći fiskalni podsticaji od strane vodećih ekonomija, koje su se, kako ističe, predugo oslanjale samo na monetarne podsticaje kao što su kamatne stope.
Projekcije za većinu država u Africi i Latinskoj Americi, kao i za Rusiju i većinu bivših sovjetskih republika su, kako kaže, revidirane naniže u proteklih nekoliko mjeseci.
Za to je, dodaje Montjel, kriv niz faktora, kao što su slabašne perspektive ekonomskog rasta, konstantno slaba tražnja u vodećim ekonomijama, niske cijene nafte i drugih sirovina koje pogađaju države izvoznice, politički izazovi, suše i veliki odliv kaptiala iz regiona u usponu.
BDP Rusije će, prema projekcijama UN-a, ove godine pasti za 1,9 odsto zbog fiskalnog pooštravanja, daljeg pada privatne potrošnje i investicija, ali i međunarodnih sankcija.
Brazilska privreda će pasti za 3,4 odsto u tekućoj godini zbog produbljenja političke krize, skoka inflacije, rastućeg fiskalnog deficita i viskih kamatnih stopa.
Najsiromašnije zemlje na svijetu će, prema očekivanjima UN-a, ostvariti rast BDP-a od 4,8 odsto u 2016. godini, a u 2017. godini rast od 5,5 odsto.
Takvi podaci su, međutim, znatno ispod UN-ovog ciljanog rasta za taj region od barem 7,7 odsto, koji je neophodan za povećanje potrošnje na socijalnu zaštitu, obrazovanje i za mjere borbe protiv klimatskih promjena.
Rast BDP-a razvijenih zemalja se neće poboljšati u odnosu na prošlu godinu, a za SAD se u ovoj godini predviđa rast od 2,2 odsto, što je niže u odnosu na prošlogodišnjih 2,4 odsto, i posljedica je slabijih poslovnih investicija i manjeg izvoza.
Naredne godine, privreda SAD će blago porasti, na 2,5 odsto.
Region istočne Azije će, prema projekcijama, porasti za 5,5 odsto u ovoj godini, dok se za Kinu prognozira rast BDP-a od 6,4 odsto u ovoj i od 6,5 odsto u narednoj godini, što je u skladu sa zvaničnim ciljevima vlade u Pekingu. Tanjug
