BANJALUKA, Republika Srpska je u prva dva mjeseca ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od 594,66 miliona dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 77,3 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srpske.
Od ovog iznosa, vrijednost izvoza bila je nešto više od 259 miliona dolara, dok je vrijednost uvoza iznosila 335,4 miliona dolara.
Vrijednost ostvarenog izvoza u prva dva mjeseca ove godine veća je za 16,8 odsto, dok je vrijednost uvoza veća za sedam odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Republika Srpska je u posmatranom periodu najveću vrijednost uvoza, više od 53 miliona dolara, ostvarila u poslovanju sa Srbijom, te 40,876 miliona dolara u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Italijom.
U isto vrijeme, Srpska je najveću vrijednost izvoza, više od 43 miliona dolara, ostvarila na tržište Italije, te 38,67 miliona dolara sa Hrvatskom.
Posmatrano prema ekonomskim grupacijama, Srpska je u spoljnotrgovinskom poslovanju sa EU ostvarila vrijednost izvoza robe od 200,26 miliona dolara, a uvoza od 174,77 miliona dolara.
Vrijednost ostvarenog izvoza na tržišta zemalja EU ostvaren za prva dva mjeseca ove godine veći je za 15,3 odsto, a uvoza za sedam odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Makroekonomista Duško Graković rekao je Srni da je Republika Srpska za dva mjeseca ove godine ostvarila veći obim spoljnotrgovinske razmjene u odnosu na ranije periode, što je posljedica povećanje tražnje na vanjskim, posebno na tržištu EU.
“Dvije stvari su ovde ohrabrujuće – prva, znatno veći procenat pokrivenosti uvoza izvozom, što govori o tendenciji povećanja izvozne komponente poslovanja, čiji trend rasta bi bilo poželjno nastaviti. Taj pokazatelj u posljednjih nekoliko godina raste, ali poređenjem, recimo dva mjseca ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period prema uporednom periodu prošle i pretprošle godine, ili neke ranije godine, njegov rast je mnogo značajniji”, naveo je Graković.
On kaže da je druga ohrabrujuća stvar ta što je za dva mjeseca ove godine ostvaren pozitivan saldo, odnosno suficit u poslovanju sa EU, u okviru čega je došlo do značajnog “pomijeranja ka što većem plusu” robne razmjene sa pojedinim zemljama unutar Unije.
Graković je među primjerima naveo procente pokrivenosti uvoza izvozom u korist Srpske, kao što je 261 odsto u poslovanju sa Slovačkom, 178 odsto sa Holandijom, više od 150 odsto sa Austrijom i 250 odsto sa Hrvatskom. Srna
