SARAJEVO – Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je 2011. godine nabavila određene Oracle proizvode za koje ni jednu godinu do sada nije plaćana tehnička podrška koja po pravilima te kompanije iznosi oko 22 odsto na ukupnu cijenu nabavljenih proizvoda.
Od 2011. godine do danas UIO BiH je svake godine prema Ministarstvu finansija i trezora BiH u zahtjevu za budžet institucije imala stavku održavanje Oracle-ovih proizvoda i ni jedne godine do sada nije usvojen taj zahtjev, te je dug po osnovu toga sada dostigao oko dva miliona maraka, kazali su za CAPITAL iz UIO BiH.
Ali nije UIO jedina institucija u BiH koja je u problemu plaćanja održavanja Oracl-ovih proizvoda.
Zbog toga je Odlukom Savjeta ministara od oktobra 2020. godine imenovana Radna grupa za izradu analize korišćenja Oracle-ovih proizvoda u institucijama Savjeta ministara s ciljem da se putem Krovnog ugovora između Oraclea i Savjeta ministara prevaziđe problem servisiranja duga svih institucija na nivou BiH, slično kao što je Savjet ministara uradio sa kompanijom Microsoft.
“S obzirom da u tom sazivu Savjeta ministara nije usvojena inicijativa Radne grupe za izradu krovnog ugovora gdje je nosilac aktivnosti bilo Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, donosi se nova Odluka od septembra 2023. godine s istim zadatkom”, naveli su iz UIO.
Trenutno je sva dokumentacija koju je uradila Radna grupa poslana u Ministarstvo komunikacija i transporta (MKT) te očekujemo da će se u što skorije vrijeme naći na dnevnom redu Savjeta ministara, dodali su.
Ukoliko se usvoji prijedlog za izradu krovnog ugovora između SM BiH i Oracle-a, na period od tri godine, dugovi institucija će se u određenom procentu, koje iskaže Oracle, pretočiti u nabavku novih Oracle-ovih proizvoda za sve institucije u sastavu Savjeta ministara.
Radna grupa predlaže UIO
Radna grupa za izradu krovnog ugovora, koja je imenovana odlukom ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte, predlaže da centraliziranu javnu nabavku vrši Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kao najveći pojedinačni korisnik nabavke Oracle proizvoda i usluga u periodu 2024-2027.
Ovaj zaljučak, kao i nekolicina drugih, usvojena je s četiri glasa za i dva protiv 22. marta 2024. godine.
Za su glasali predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg radne grupe koji dolaze ispred MKT BiH Armen Bukvić i Antoni Buzuk te predstavnice MFT i UIO BiH, Sehija Mujkanović i Svjetlana Perković.
Iako je glasao za, Buzuk je naveo da je dokument kompletiran bez prikupljenih potreba i dokumentacije te da su članovi radne grupe obraćali pažnju samo na svoju instituciju a ne na sve institucije kako je to bilo zamišljeno Odlukom o formiranju radne grupe.
Protiv ove odluke su bili Damir Prlja ispred MKT BiH i Admir Nušinović ispred Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Nušinović je iznio stav IDDEEA-e da centralnu javnu nabavku treba raditi jedno od ministarstava, MFT ili MKT, te da to ne treba biti UIO BiH.
Prlja je pak rekao da se cijeli proces vodio brzo uz sazivanje sastanaka u kratkom roku i nemogućnosti za kvalitetnu pripremu.
Uprkos primjedbama usvojena je Analiza potreba i korištenja Oracle proizvoda zajedno sa zaključcima te se sada čeka kada će biti na dnevnom redu SM BiH.
Iako centralizovana javna nabavka nije nužno problematična i sa sobom donosi brojne benefite, kao što su popusti, ostaje otvoreno pitanje zbog čega se u ovom slučaju cjelokupni proces stavlja u ruke UIO BiH a ne nadležnih ministarstava, Generalnog sekretarijata SM BiH ili Službe za zajedničke poslove BiH.
CAPITAL: T. Z.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Poslao komentar kroz istinitu epizodu Orale podrške na bosansko-balkanski način. Nikog se pojedinačno ne vrijeđa.
Čak ako vam je i Oracle jedan od aponzora, u konačnici je jasno da je ta korporacija od nivoa centrale u Londono do vrha korporacije u USA, bila OK.
Balkanski mešetri, uticaj interesnih grupa preko ubrizganih individua u državne institucije BiH, odavno nisu novost, pa ipak ništa ne objavljujete.
Koja vam je je svrha ove rubruke u istraživačkom novinarstvu ?