ZAGREB, U Zagrebu se u 2007. godini, koja se smatra zlatnom godinom stanogradnje, izgradilo čak 8.895 stanova, ili u prosjeku 2.223 stana svaka tri mjeseca.
Otad se ta brojka smanjuje. Ova je godina, krizna, direktno pogodila stanogradnju, pa je od januara do marta izgrađeno samo 297 stanova. U odnosu na prošlu, kada ih je u tom periodu sagrađeno 1.365, to je pad od oko 80 odsto, piše Vjesnik Online. Na zagrebačkom pak tržištu nekretnina i dalje ima oko 10.000 neprodanih stanova, te se novi stanovi jednostavno ne grade, kaže Anastazija Darijević, agentica za nekretnine iz savjetodavne firme King Sturge. Dodaje da je suludo graditi nove stanove ako se postojeći ne prodaju, a da kupaca na tržištu ima malo, jer se svi boje ekonomske nesigurnosti.
“Srednji sloj građana, koji stanove kupuje stambenim kreditima, zapravo predstavlja najveći broj kupaca stanova. Oni, međutim, ne dižu kredite, možda ne zato što ih ne bi mogli otplaćivati, nego zbog nesigurnosti zadržavanja svog radnog mjesta. U ovako nesigurnim ekonomskim uslovima nitko se ne usudi zagristi tako veliki zalogaj kao što je kredit”, kaže Vjesnikova sugovornica. Srednji sloj građana nosi stambeno tržište koje se, kaže, održava na životu na umjetan način.
“Dok god banke budu reprogramirale kredite investitorima koji ne uspijevaju prodati nove stanove, dotle će cijene stanova ostati kakve jesu ili će se neznatno smanjiti do kraja godine. Banke su, međutim, zadnje koje će odustati od svoje zarade i posljednje što će učiniti jest otpisati zaradu na tim stanovima i omogućit da njihova cijena drastično padne”, kaže Darijević. Poslovni.hr
