Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    U Čelincu poslije parkinga poskupljuju i sve ostale komunalne usluge

    23. Marta 2026. — 15:26

    OBA kažnjena zbog slučaja Snežič

    23. Marta 2026. — 14:49

    Singapurskoj firmi bez referenci projekat od 1,5 milijardi KM

    23. Marta 2026. — 13:00

    Gorivo u Banjaluci prešlo 3,50 KM

    23. Marta 2026. — 12:56
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Sve spremno za Samit energetike u Trebinju

    23. Marta 2026. — 12:38

    Amerika ublažava sankcije na kupovinu iranske nafte u tranzitu

    21. Marta 2026. — 11:55

    Američka država suspendovala porez na gorivo

    21. Marta 2026. — 10:30

    Vlada Srbije produžila zabranu izvoza nafte

    19. Marta 2026. — 11:25

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    Srpskoj na naplatu stiže 300 miliona evra londonskih obveznica

    20. Marta 2026. — 09:09

    Koliko se zadužuju Republika Srpska i Federacija BiH?

    20. Marta 2026. — 07:31

    U BiH pada naplata koncesionih naknada

    19. Marta 2026. — 16:15

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Jedemo li lažno svježe meso?

    23. Marta 2026. — 09:20

    Njemačka prati da li trgovci neosnovano dižu cijene

    22. Marta 2026. — 13:00

    Šta ako trgovci ne poštuju ograničenje marži?

    22. Marta 2026. — 10:30

    Cijene divljaju, jer vlade ne štite građane

    21. Marta 2026. — 12:25

    Švajcarska uvodi novi namet: Prolazak više nije besplatan

    22. Marta 2026. — 12:33

    Turizam u regionu za sada bez uticaja geopolitičkih potresa

    21. Marta 2026. — 10:03

    Turizam u regionu za sada bez uticaja geopolitičkih potresa, slično se očekuje i sa Crnom Gorom

    20. Marta 2026. — 13:17

    Turisti u Barseloni od aprila plaćaju veće takse

    15. Marta 2026. — 09:02

    Savjet ministara nije usvojio odluku o zaštitnim mjerama za uvoz čelika

    23. Marta 2026. — 14:54

    Sve spremno za Samit energetike u Trebinju

    23. Marta 2026. — 12:38

    BiH bilježi stabilan izvoz i pad uvoza mlijeka

    21. Marta 2026. — 12:50

    Amerika ublažava sankcije na kupovinu iranske nafte u tranzitu

    21. Marta 2026. — 11:55
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Zbog rata sve više “letova za nigdje”

    19. Marta 2026. — 12:20

    Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu

    11. Marta 2026. — 11:01

    Znate li šta je “tihi odmor” zaposlenih

    4. Marta 2026. — 11:21

    Njemačka ograničava upotrebu društvenih mreža za mlađe od 14 godina

    1. Marta 2026. — 09:03

    Najjeftinija destinacija za odmor, grad u Maroku

    23. Marta 2026. — 09:00

    Iran poručio Americi: Žao nam je, naša nafta je rasprodana

    22. Marta 2026. — 16:00

    Osam zemalja koje plaćaju ljudima da se dosele

    22. Marta 2026. — 14:30

    Slovenija ograničila sipanje goriva na 50 litara dnevno po osobi

    22. Marta 2026. — 11:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » U Srbiji nema krize za luksuz

U Srbiji nema krize za luksuz

Darko MomićDarko Momić5. Marta 2023. — 08:15Nema komentara7 minuta čitanja

BEOGRAD – Najskuplji modeli automobila, komadi nakita, stanovi i kuće, nekako se po pravilu, najbrže prodaju.

 

FOTO: Agencije

Stručnjaci kažu da i u teškim vremenima skupocena roba beleži rast tražnje. Ta vrsta robe namenjena je malom procentu potrošača koji mogu da je priušte i na koje ni inflacija, niti bilo koja druga kriza, ne utiču.

S druge strane, izazovi u ekonomiji prosječnog potrošača tjeraju na štednju i racionalnije korišćenje raspoloživog novca, pa tako ne čudi što i u svijetu i u Srbiji raste tražnja za proizvodima trgovačkih robnih marki.

U posljednje tri godine, zbog posljedica pandemije i problema u lancu snabdijevanja usljed sukoba u Ukrajini, prodaja novih vozila u Srbiji je u padu. U 2022. godini u odnosu na 2021. za 5,33 posto, a u odnosu na 2019. za čak 16 procenata. Ipak, krizu ne osjećaju proizvođači najskupljih vozila.

“Svakako se vozila sa pristupačnom cenom više prodaju, jer sama po sebi imaju širu ciljnu grupu. Međutim, luksuzna ili premijum vozila beleže konstantan rast u ukupnom tržišnom učešću i najčešće nisu pogođena krizom i izazovima kao što je to slučaj sa ostatkom tržišta”, kaže Aleksandra Đurđević, predsjednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova.

Najskuplji modeli na sajmovima budu rezervisani

Interesovanje kupaca za određene modele, objašnjava, varira u odnosu na društveno-ekonomski momenat.

“Ako posmatramo poslednjih godinu dana, zbog inflatornih pritisaka koji se osete u gotovo svakom aspektu, građani sve češće pribegavaju štednji i racionalnije pristupaju kupovini automobila, posebno imajući u vidu skok cena kako polovnih, tako i novih vozila i narušen odnos ponude i potražnje”, objašnjava naša sagovornica.

“Na našem tržištu najčešće se traže najjeftiniji, ali i najskuplji polovni modeli. Kada govorimo o novim automobilima, premijum segment beleži rast. Kupci se, uz dobre finansijske ponude i uz malu razliku u visini iznosa mesečne rate i zakupnine, sve češće opredeljuju za kupovinu vozila nekog premijum brenda. Ono zbog čega se odlučuju na takav potez nije ukupna cena automobila, nego visina mesečne obaveze koja je sada pristupačnija većem broju kupaca”, dodaje Đurđević.

Već je postalo pravilo da najekskluzivniji i najskuplji modeli na sajmovima budu rezervisani ili prodati gotovo odmah.

“Ti pokazatelji dodatno govore u prilog otpornosti i rastu premijum i luksuznog segmenta, uprkos ukupnom padu našeg tržišta za 2022. godinu. Nije moguće precizno utvrditi koliko se takvih automobila proda na sajamskim izlaganjima kod nas, ali ono što se može procentualno izraziti jeste ukupan udeo registrovanih novih putničkih premijum i luksuznih automobila tokom 2022. godine koji je iznosio 15,4 posto”, ističe predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Stvar prestiža

Potrošači u Srbiji se prilikom kupovine novih vozila najčešće odlučuju za ona čija je cena između 15.000 i 25.000 evra.

“Najvećem broju naših građana cena je ključni orijentir. Namena automobila odrediće i nivo opreme koji bi bio optimalan i zadovoljavajući za vozača. Sa druge strane, kod premijum brendova dominiraju karakteristike poput toga da li je u pitanju najnoviji model, kakva je tehnološka naprednost modela, da li je limitirana serija ili slično. Samim tim motivi za kupovinu se razlikuju drastično u zavisnosti od statusa i potreba klijenata”, objašnjava naša sagovornica.

“Odnos prema kupovini automobila je često stvar ličnosti. Postoje ljudi koji će se odricati brojnih stvari da bi sebi obezbedili atraktivan i skup automobil. S druge strane, nekim ljudima automobil ne predstavlja više od prevoznog sredstva i oni pristupaju na ekonomičan način. Svakako, automobil oduvek važi za proizvod koji predstavlja statusni simbol i to što segment premijum i luksuznih vozila kontinuirano raste u svom učešću, govori dosta o trendu”, ističe Đurđević.

Nisu samo automobili stvar prestiža i pokazatelji statusa. Tu su i kupovina nekretnina, ali i putovanja.

“Prosečna cena koju ljudi plaćaju za putovanje je oko 500 evra, pa bismo sve preko toga mogli da podvedemo pod luksuz. Ako tako gledamo, onda tokom godine imamo dosta veliki broj tih putovanja, s obzirom na to da tokom letnje sezone oko 250.000 ljudi boravi u hotelima. Deo tih hotela je značajno skuplji od iznosa koji sam naveo”, kaže Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Juta.

“Ono što mi podvodimo pod luksuz su eventualno duga ili interkontinentalna putovanja, kojih nema puno. Ima ih nešto malo van sezone. Uglavnom su to neke daleke destinacije tipa Maldiva, Sejšela ili recimo Tanzanija, Tajland… Međutim, ako sve sagledamo, ta Tanzanija, recimo, od 1.200 ili 1.500 evra, realno nije luksuzno putovanje. To je neko prosečno putovanje, jer destinacija nije skupa nego je skupa avio-karta. Isto je i sa Tajlandom”, dodaje naš sagovornik.
Skupa putovanja

U ponudi su i daleko skuplja putovanja, ali prava statistika koliko su ona tražena u Srbiji ne postoji.

“Ima naših gostiju i na aranžmanima od po 15.000-20.000 evra, ali je to jako mali broj. Koliki ne znamo, jer nemamo preciznu statistiku. Do ljudi koji putuju na ta putovanje teško je doći, pre svega, zato što se najveći broj tih putovanja ne organizuje preko turističkih agencija, a mi vodimo tu vrstu statistike. Oni uglavnom putuju individualno, upravo da ne bi bili vidljivi u nekoj većoj meri. Procena je da ih ima između 2.000 i 5.000 godišnje”, objašnjava Seničić.

Kao ni kod putovanja, ni kod ostale luksuzne robe nema zvanične statistike o tome koliko se ona u Srbiji prodaje.

“Kategorija luksuzne robe nije precizno definisana. Pojedine vrste robe su za neke građane luksuz, a za druge nisu. To zavisi od prihoda i navika potrošača. Na našem tržištu su prisutni proizvodi različitog kvaliteta koji pripadaju različitim cenovnim kategorijama. Važno je da su svi oni zdravstveno ispravni i bezbedni za upotrebu”, objašnjava Žarko Malinović iz Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

“Prodaja luksuzne robe obično ima konstantan nivo i na nju ne utiču mnogo krize. Naravno, mnogo je veći broj ljudi koji ne mogu sebi da priušte (ili jednostavno ne žele, već višak sredstava usmeravaju u investicije ili štednju) luksuzne artikle, nego onih koji to mogu i žele”, dodaje naš sagovornik.

U kriznim vremenima većina kupaca se u potrošnji okreće osnovnim potrepštinama – prehrambenim proizvodima i sredstvima lične higijene.

“Kupuju proizvode trgovačkih robnih marki i izbegavaju kupovinu skupih artikala ili ih kupuju samo kada su na akciji. Prosečan potrošač veoma retko odlučuje da kupi skupoceni sat, skupu brendiranu garderobu, parfeme, luksuzne automobile, jahte i slično. Ovu vrstu robe kupuju kupci koji imaju značajno više prihode od prosečnih i na njihove odluke o kupovini obično ne utiču cene”, objašnjava Malinović.

Istraživanja pokazuju da je učešće proizvoda sa oznakom trgovačke robne marke u konstantnom rastu u ukupnoj potrošnji.

“Naravno, moramo uzeti u obzir činjenicu da su u Srbiju došli trgovci koji gotovo isključivo prodaju proizvode sopstvenih robnih marki kao što su Ikea i Lidl. Pored, toga većina trgovaca je povećala učešće u asortimanu ovih proizvoda. Ovi proizvodi su obično jeftiniji od brendiranih proizvoda sličnog kvaliteta, tako da je to još jedan način na koji se trgovci bore za potrošače”, kaže naš sagovornik.

Navike potrošača

Brendirani proizvodi nisu nužno uvek bolji od nebrendiranih.

“Za preciznu ocenu trebalo bi uraditi testiranje. Sigurno je da proizvođači značajan deo budžeta koji je namenjen za proizvodnju i plasman jednog proizvoda troše na marketing. Proizvodi trgovačkih robnih marki imaju obezbeđen plasman. Marketing im nije potreban, bar ne u tom obimu, tako da to predstavlja prostor za sniženje cena u korist potrošača”, objašnjava Malinović.

Navike potrošača u Srbiji, kažu stručnjaci, slične su navikama kupaca u Evropi i okruženju. Podaci pokazuju da su najveći potrošači luksuzne robe u svetu stanovnici Južne Koreje, koji su prošle godine na skupocenosti izdvajali oko 325 dolara po glavi stanovnika.

To je daleko više od 55 ili 280 dolara, koliko na ovu vrstu proizvoda troše Kinezi i Amerikanci. Predviđanja su da će luksuzno tržište u 2023. rasti između 5 i 10 posto, upravo podstaknuto tražnjom iz Kine i SAD.RTS

aleksandar senicic aleksandra đurđević luksuz Žarko Malinović
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNajava događaja za nedjelju, 5. mart 2023. godine
Sljedeći članak Startapi privlače pažnju investitora u regionu

Povezani članci

NOVOSTI 31 minuta čitanja

Minić: Na narednoj sjednici Vlade odluka o vraćanju dijela akciza na gorivo

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Farmaceutska komora traži razgovor o visini marže na lijekove

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

U Čelincu poslije parkinga poskupljuju i sve ostale komunalne usluge

23. Marta 2026. — 15:2613 minute čitanja

Poskupljuju voda, kanalizacija i odvoz smeća

OBA kažnjena zbog slučaja Snežič

23. Marta 2026. — 14:49

Singapurskoj firmi bez referenci projekat od 1,5 milijardi KM

23. Marta 2026. — 13:00

Gorivo u Banjaluci prešlo 3,50 KM

23. Marta 2026. — 12:56

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.