BANJALUKA, U Republici Srpskoj ima više od 750 hiljada malih akcionara. Iako su najbrojnija grupa u RS, više od tri puta brojnija od broja (prijavljenih) radnika ili broja penzionera, akcionari nisu zaštiteći posebnim zakonom koji definišu njihov položaj, prava i obaveze.
„Vrijednost kapitala koji bi trebalo da je u posjedu malih akcionara iznosi više milijardi KM. Mali akcionari su najveći vlasnici investicionih fondova (više od 77%), te vlasnici preduzeća u prosjeku od preko 23%”, navodi se obrazloženju „Prijedloga mjera za poboljšanje položaja malih akcionara u RS i oporavak privrede RS”, koji je za Capital pripremio ekonomista Siniša Božić.
.
(Kompletan dokument možete u pdf forumatu preuzeti na dnu ovog teksta, ili pročitati i isključivo komentarisati na našem forumu http://forum.capital.ba/ Ovo je doprinos nastojanju da se predlažu rješenja, a ne “samo kritikuje”. Božić je razgovarao sa nekim poslanicima i nastoji da se ovaj dokument uvrsti u dnevni red jedne od predstojećih sjednica Narodne skupštine RS)
.
„Ni u jednom investicionom fondu mali akcionari nemaju nikakve mogućnosti da vrše upravljanje, niti imaju bilo kakvu naknadu od posjedovanja akcija, što ne sprečava društva za upravljanje fondovima da fondovima fakturišu godišnje milionske naknade. Procjenjuje se da su za ovih 10 godina postojanja investicionih fondova, (privatna) društva za upravljanje naplatila od fondova (tj. od malih akcionara) preko 80 miliona KM naknade za upravljanje. Takođe, mali akcionari imaju uticaja na upravljanje u samo 2 od preko 600 akcionarskih društava u RS, u kojima imaju prosječno preko 23% kapitala! Ukoliko uzmemo u obzir da investicioni fondovi takođe imaju značajne pakete vlasništva u preduzećima u RS, proizilazi da je stvarno učešće malih akcionara u kapitalu preduzeća u RS najmanje 30%”, ističe Božić predlažući donošenje Zakona o zaštitit interesa malih akcionara, izmjenu Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, Zakona o reviziji privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama, Zakona o stečajnom postupku, Zakon o reviziji stečaja.
Božić ističe da je ovo nacionalni interes Republike 
Srpske, a efekti će biti:
– transparentnije poslovanje preduzeća, budući da će postojati dvije struje: većinski vlasnik i mali akcionari, koje dvije interesne grupe će uvijek kontrolisati jedna drugu, u svrhu što boljeg poslovanja preduzeća,
– efikasniji angažman kapitala u državnim fondovima,
– investicioni fondovi će postati aktivni učesnici kako u upravljanju i radu preduzeća u kojima imaju udjele, tako i u investiranju na tržištu kapitala,
– transparentnije poslovanje preduzeća će povećati efikasnost kompletne privrede RS, u smislu ostvarivanja većeg prihoda, kontrole troškova, iskazivanja veće dobiti,
– kada se to desi, strani kapital će sam da dolazi, a Republika Srpska će da postavlja uslove njegovog angažmana (umjesto da se troše milioni KM državnog novca na bezuspješno privlačenje stranih investicija),
– tek tada će tržište kapitala da se afirmiše, da prestane biti produkt privatizacije (što je sada), podigne likvidnost i stvore uslovi za prikupljanje novca putem berze,
– navedena dostignuća će povećati tražnju za radnom snagom, odnosno smanjiće se nezaposlenost u RS,
– konkurentnost cijele privrede RS će se znatno povećati,
– privreda RS će, za posljedicu, biti spremnija za izlazak na inostrano tržište,
– dalja posljedica je rast izvoza, poboljšanje trgovinskog i platnog bilansa RS,
– to će dalje imati efekat na bolje punjenje budžeta, fonda zdravstva i PIO fonda, uticati na rast BDP te stvoriti osnovu za akumulaciju sredstava i smanjivanje zaduživanja iz inostranstva, što je jedini put ka samoodrživoj i dugotrajno privredno stabilnoj Republici Srpskoj.
Autor: Siniša Božić ([email protected]).
.
PREUZMITE:
Prijedlozi mjera za poboljsanje polozaja malih akcionara i oporavak privrede RS