BEOGRAD, Državne Robne rezerve nemaju strateške prehrambene proizvode u skladištima i magacinima, ali u toj Direkciji ističu da imaju gotovo sve osnovne namirnice za potrebe stanovništva u zalihama kod proizvođača za dva mjeseca.
Većina proizvoda, inače, koje rezerve posjeduju, čuvaju se u skladištima kod samih proizvođača. To su osnovne namirnice – jestivo ulje, šećer, brašno, mesne konzerve, so, dok se za žitarice, pšenicu i kukuruz prave posebni ugovori sa skladištarima. Inače, u magacinima ima zaliha pasulja i pirinča, rok trajanja tih namirnica je duži, i ne zahtjevaju dodatne uslove čuvanja, kao što je to, recimo, slučaj kod osjetljivih proizvoda.
– Nije realno da imamo svježe mlijeko ili meso u skladištima, jer bi se zbog ograničenog roka trajanja ta roba pokvarila – kaže Goran Tasić, direktor Direkcije robnih rezervi.
On napominje da je sada druga koncepcija poslovanja RRR, ranije su sve firme bile državne, a sada su mahom privatizovane i stari način rada bio bi preskup za državu.
Inače, kupovina robe za potrebe rezervi finansira se iz državnog budžeta, za šta se izdvaja otprilike oko 1,1 milijarda dinara na godišnjem nivou, koliko je dobijeno za tekuću 2010. godinu. Prema procjeni zaposlenih u Direkciji RRR, sličan iznos očekuje se i za narednu 2011. godinu.
Ali, da bi rezerve reagovale kada god dođe do poremećaja na tržištu, a ne samo u kriznim situacijama, potreban je svakako veći nivo finansija. Jer, lijepo je reći „pravite rezerve kad su niže cijene i reagujte kada treba“, ali u praksi to nije izvodljivo.
Komentarišući najavljene mjere za suzbijanje visokih cijena hrane, Tasić smatra da to treba činiti isključivo u kriznim situacijama, kao ljetos kod ulja. Sve ostalo je, dodaje, miješanje u tržišnu ekonomiju i poslovanje. Jer, kada rastu cijene pojedinim inputima u industriji, recimo pšenice, logično je očekivati kao posljedicu i poskupljenje hljeba.
Iznajmljivanje
Direkcija ima višak skladišta širom Srbije, a Vlada je odobrila da se polovina tog prostora, što iznosi oko 10.000 kvadrata iznajmljuje. Iznajmljuju se hale firmama, ali i Tržišnoj inspekciji, Direkciji za oduzetu imovinu… – Pošto imamo dosta neiskorišćenog prostora, izdajemo ga zakupcima, a sav novac od rentiranja ide direktno u državni budžet – objašnjava Tasić. Novosti