ZAGREB, U zadnja tri mjeseca prošle godine niko nije uložio značajniji novac u Hrvatsku, a trend zaduživanja zemlje se nastavlja – upozorava Hrvatska narodna banka (HNB).
Ino-ulagači nastavljaju trend zaobilaženja Hrvatske. Kako pokazuju preliminarni podaci centralne banke, stranci su u Hrvatsku lani uložili tek nešto više od 973 miliona evra.
To je za 107 miliona, ili deset odsto, manje nego u 2011. godini.
Cjelokupni iznos ino-ulaganja u posljednjem lanjskom kvartalu od samo stotinjak miliona evra zapravo se odnosio na pretvaranje duga u kapital nekih privatnih firmi – upozorava HNB.
Sa samo šest miliona evra uloženih u nove projekte tokom posljednja tri mjeseca 2012. godine nastavlja se suzdržanost međunarodnih ulagača prema ulaganju u Hrvatsku.
Umjesto privlačenja novog kapitala iz inostranstva, bilo u postojeće firme ili u pokretanje neke nove proizvodnje – Hrvatskoj se na ulagačkom planu događa finansijska konsolidacija firmi koje su “izmučene” lošim uslovima poslovanja, dugotrajnom recesijom i novim propisima…
Hrvatska je lani imala nastavak procesa pada stranih ulaganja, koja su, inače, i ranijih godina bila na niskom nivou.
Istovremeno, u neke zemlje, posebno u srednjoj Evropi i na Baltiku, strani kapital se počeo vraćati, što se vidi i po dinamici ekonomskog oporavka tih država.
Samo je jugoistočna Evropa u očima investitora postala “drugi svijet”, a njemu pripada i Hrvatska – upozoravaju ekonomski analitičari.
Osim zemalja srednje Evrope i Baltika, strani kapital u sve većoj mjeri odlazi i u Rusiju, Ukrajinu i Tursku…
Ulagače iz realnog sektora u tom “pohodu” na evropski istok slijede i banke, a Hrvatska, kao i ostatak evropskog jugoistoka, ostaje “kratkih rukava”.
Hrvatska, smatraju ekonomisti, nije uspjela da pronađe novi model razvoja, koji bi privukao ino-ulagače. Dosadašnji model temeljio se na potrošnji, a posljedica toga su veliki dugovi i razduživanje, koje može da traje i cijelu deceniju.
Statistika pokazuje da su stranci od 1993. do kraja prošle godine najviše novca plasirali u hrvatski finansijski sektor, posebno u banke, zatim u sektor trgovine, telekome i naftnu industriju, te u nekretnine.
Problem je što posljednjih godina nije bilo ni (značajnijih) ulaganja u već postojeće firme.
Banke će se u ovoj godini nastaviti razduživati, dok će se država nastaviti zaduživati. Neka značajnija ulaganja teško je očekivati – pesimistični su ekonomisti. Srna