SARAJEVO, Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federacija BiH raspolaže šumama u državnom vlasništvu na površini od 1.235.721,1 hektara.
U Informaciji o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2018. i planovima gospodarenja šumama za 2019. godinu koju je nedavno na svojoj sjednici usvojila Vlada Federacije BiH, dodaje se da od toga visokih šuma sa prirodnom obnovom ima 493.208,5 ha, što je oko 40 posto, visokih degradiranih šuma 14.929,5 ha ili jedan posto, šumskih zasada-kultura 61.216,2 ha ili oko pet posto, izdanačkih šuma 257.772,5 ha ili 21 posto, obrasle neproduktivne površine 16.119,3 ha ili jedan posto, te produktivnih goleti pogodne za pošumljavanje 160.177,4 ha, što je 13 posto.
Informacija o gospodarenju šumama izrađena je u skladu sa Programom rada Vlade Federacije BiH za 2019. godinu, na temelju podataka dobijenih od kantonalnih uprava za šumarstvo, poduzeća koja gospodare šumama i drugih izvora.
– Treba naglasiti da je ukupna minirana površina značajna, a iznosi 124.988,9 ha, ili oko 10 posto od površine šuma i šumskih zemljišta – navodi se u toj informaciji.
Ukupna drvna zaliha svih šuma zajedno u državnom vlasništvu Federacije BiH iznosi 180.001.253 m3 , zaliha kod četinjača je 76.710.132 m3 što je oko 43 posto, a kod listača 103.291.121 m3 ili 57 posto.
Prosječna zaliha svih šuma iznosi 213,5 m3 /ha kod visokih šuma 275,9 m3 /ha, dok je kod izdanačkih šuma 88,8 m3 /ha. U strukturi zaliha svih šuma zajedno visoke šume su zastupljene sa 87,3 posto a izdanačke 12,7 posto.
Ukupni godišnji zapreminski prirast svih šuma iznosi 4.269.440 m3, od toga na četinare otpada 1.879.403 m3 što je oko 44 posto, a na lišćare 2.390.037 m3 ili 56 posto.
Od ukupne količine prirasta na visoke šume otpada 80,5 posto, a na izdanačke 19,5 posto. U visokim šumama prosječni godišnji zapreminski prirast je 6,03 m3 /ha, a dok je kod izdanačkih šuma 3,24 m3 /ha.
Prosječni godišnji prirast svih šuma zajedno iznosi 5,06 m3 /ha.
Ukupni sječivi etat za sve šume zajedno je 2.961.767 m3 (krupno drvo), od toga na četinare otpada 1.430.426 m3 što je 48 posto, a na lišćare 1.531.341 m3 ili oko 52 posto.
Sječivi etat se uglavnom realizira u visokim šumama koji iznosi 2.761.294 m3 što je oko 93 posto od ukupnog etata, a u izdanačkim šumama 200.473 m3 što je sedam posto.
Količina sječivog etata po jedinici površine kod visokih šuma iznosi 4,85 m3 /ha, a kod izdanačkih šuma 1,02 m3 /ha.
Iz odnosa godišnjeg zapreminskog prirasta i sječivog etata vidljivo je da je godišnji sječivi etat manji od godišnjeg zapreminskog prirasta za 1.307.673 m3 što je 69,4 posto od prirasta. Fena