BANJALUKA, SARAJEVO, Dok je domaćinstvima u Evropskoj uniji dovoljno 15 odsto plate kako bi kupili hranu za cijeli mjesec, bh. radnik, da bi popunio trpezu, mora da potroši više od 80 odsto novca koji zaradi.
To su nam potvrdili predstavnici bh. udruženja za zaštitu potrošača, u kojima kažu da ove brojke pokazuju da je položaj našeg stanovništva postao nepodnošljiv.
U nevladinom sektoru naglašavaju da evropska porodica ima mnogo veću komociju pri kupovini, jer oko 85 odsto zarađenog novca ostaje za neprehrambene artikle, stanovanje, komunalije, odjeću, obuću i slične troškove, dok je u našoj državi situacija sasvim drugačija.
“Preživjeti u situaciji kakva je u BiH, to je umjetnost. Mi građanima savjetujemo da planiraju svaku kupovinu. Osim toga, smatram da dosta hrane završi u kontejneru, iako bi se mogla donirati ili iskoristiti”, navodi Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH.
Ona smatra da je krajnje vrijeme da se bh. građanima pomogne uvođenjem diferenciranih stopa poreza.
“Mislim da bi porezi na luksuzne proizvode mogli biti povećani, a da se bar na nekoliko ključnih proizvoda, onih osnovnih, uvedu niže stope PDV-a”, pojašnjava Bulićeva.
Plata u BiH, prema tvrdnji statističara, “teška” je 831 marku. U Savezu sindikata RS u sindikalnu potrošačku korpu spakovali su hranu koja košta ukupno 695 maraka. Očigledno, oni koji primaju platu manju od prosječne nemaju dovoljno novca ni za hranu.
“Za sindikalnu potrošačku korpu u decembru je bilo potrebno izdvojiti 1.854,45 maraka”, ističu u Savezu sindikata RS.
U Udruženju građana DON Prijedor izražavaju skepticizam prema podacima koji pokazuju navodna prosječna primanja “teška” više od 800 maraka.
“Prosječna plata je takva kada se uzmu u obzir i primanja zaposlenih u ministarstvima i ostalih budžetskih korisnika. Većina građana, odnosno nebudžetskih korisnika, živi od 370 maraka”, podvlači Zoran Petoš, menadžer za finansije u prijedorskom udruženju. Nezavisne novine