SARAJEVO, Za implementaciju Zakona o elektronskom potpisu u Bosni i Hercegovini nedostaje certifikacijsko tijelo, koje se treba prijaviti Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH.
– Onog trenutka kada se Uredu podnese zahtjev za upis u evidenciju ovjeritelja zajedno sa potpunom dokumentacijom propisanom Zakonom o elektronskom potpisu BiH certifikacijsko tijelo se upisuje u registar certifikacijskih tijela u BiH, čime će zvanično početi primjena elektronskog potpisa – potvrdio je Feni Davor Bagarić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.
Dodaje da certifikacijsko tijelo može biti bilo koje javno ili privatno tijelo koje između ostalog mora posjedovati odgovarajući broj uposlenika za rad na složeno – informatičkim poslovima, osiguranje u slučaju nastanka štete, interna pravila rada te zadovoljiti tehničke i sigurnosne standarde propisane Zakonom o elektronskom potpisu odnosno pratećim pravilnicima donesenim na temelju njega.
U tom cilju, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) je sa Upravom za indirektno oporezivanje aplicirala Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja da postane certifikacijsko tijelo.
– Pored tehničkih priprema, trenutno vršimo obuku kadra kako bi mogli obavljati specijalističke poslove u vezi elektronskog potpisa. Svaka nova tehnička oprema to jest hardversko i softversko rješenje zahtjeva dodatno usavršavanje kadra na tim novim sistemima – izjavio je Feni Srđan Nogo iz IDDEEA-e.
Prelazak na elektronsko poslovanje važno je realizirati i zbog, kako kaže, davanja odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije i zadovoljavanje EU standarda iz ove oblasti.
Početak primjene elektronskog potpisa značit će porast indeksa na međunarodnim ljestvicama kada se govori o mjerenju rejtinga BiH u povoljnosti poslovnog ambijenta uopšte.
– Prije svega, beneficija tog procesa je ušteda vremena i novca, jer će biti potrebna samo kvalifikaciona potvrda to jest digitalni potpis da bi se izvršile određene e-usluge koje pruža javna uprava za potrebe građana i poslovne zajednice – rekao je Nogo.
Javna uprava na svim administrativnim nivoima posjeduje infrastrukturu – hardver, softver kao i obučen kadar, a i elektronski registri koji su bitni za rad javne uprave razvijeni su u potpunosti i funkcionišu u praksi.
– Dakle, javna uprava u BiH kada je u pitanju upotreba e-tehnologija još nema onu vidljivost prema građanima i poslovnoj zajednici u BiH. Zato ćemo u narednim aktivnostima, koje planirano okončati u periodu do kraja 2019. godine pokušati uložiti maksimalne napore da iz naše nadležnosti prema Zakonu o Agenciji IDDEEA, razvijemo e-usluge prema građanima i poslovnoj zajednici kao i organima javne uprave u BiH sa kojima sarađujemo na dnevnoj osnovi – poručio je Nogo.
Takođe, ukazao je da su navedene aktivnosti važne budući da rad javne uprave na digitalizaciji usluga i stvaranju ambijenta za razvoj e-društva u cjelini pruža preduslove da se u privatnom sektoru u IT industriji zaposli veoma veliki broj mladih stručnjaka koji su deficitarni kadar u BiH. Fena