SARAJEVO, Efekti globalne ekonomske krize biće manje izraženi na BiH i njenu ekonomiju nego na druge zemlje i njihove ekonomije – zajednička je ocjena učesnika današnje sjednice Fiskalnog savjeta BiH u Sarajevu.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je na konferenciji za novinare da su na današnjoj sjednici analizirane moguće posljedice uticaja globalne ekonomske krize na BiH i da je razgovarano o različitim aktivnim mjerama koje svi nivoi vlasti u BiH trebaju da preduzmu na njenom smanjenju.
“Naš cilj je da sačuvamo što snažniju stopu ekonomskog rasta, da se ne uđe u fazu recesije” – naglasio je Špirić.
On je istakao da su fokusirani sektori koje ći gotovo sigurno biti pogođeni globalnom ekonomskom krizom, navodeći da je to prije svega, priliv kapitala iz inostranstva koji će biti smanjen, pogotovo onaj koji dolazi od građana BiH koji žive i rade u inostranstvu, a koji je do sada činio gotovo 15 odsto bruto društvenog proizvoda.
“I izvoznici će platiti određenu cijenu, jer su uzdrmana tržišta na koja su izvozili i treba tražiti podsticajne mehanizme da budu ublažene posljedice pada izvoza” – naglasio je Špirić.
Prema njegovom mišljenju, vlasti su brzo reagovale i sačuvale povjerenje u komercijalne banke u BiH, a i bankarstvo u BiH je bilo zdravije od onog u razvijenim zemljama, jer nije bilo dobro razvijeno, pa je sačuvana njegova stabilnost.
“Vode se razgovori da li treba formirati neki bezbjednosni fond koji bi praćen sredstvima Svjetske banke i IBRD-a u smislu jačanja osiguranog depozita. Zaključeno je da bi sa komercijalnim bankama trebalo održati razgovore u kojima treba ukazati da je izgradnja povjerenja dvosmjerni proces. Ako BiH neće biti zahvaćena istim intenzitetom kao i razvijene zemlje onda nema razloga da kamatne stope budu enormno visoke. Prošlo je vrijeme izrazito visokih profitnih stopa komercijalnih banaka” – napomenuo je Špirić.
Špirić je rekao da je razgovarano i o mjerama na ublažavanju krize kad je u pitanju sektor privrede, socijalni sektor itd.
“Neće biti javne potrošnje i rebalansa Budžeta BiH” – bio je izričit Špirić.
Prema njegovom mišljenju, najavljena pomoć EU od 120 miliona evra za zemlje zapadnog Balkana za prevladavanje globalne ekonomske krize neće biti dovoljna.
On je naveo da je dogovreno da sljedeća sjednica Fiskalnog savjeta BiH bude održana krajem februara, do kada bi Savjet ministara BiH, entitetske vlade i Vlada distrikta Brčko trebalo da obave rasprave o predloženim makromjerama i da tada budu predložene konkretne mjere koje će učuiniti država, a koje entitetske vlade.
Prema njegovim riječima, do tada bi entitetske vlade trebalo da dostave informacije koji su to strateški izvoznici kako bi im bila data podrška.
“Na današnjoj sjednici razgovarano je i o aktivnostima na blagovremenoj izradi prijedloga dokumenata Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH za period od 2010. do 2012. godine. Razgovarano je i na koji način tretirati sredstva od sukcesije, koja bez obveznica i zlata iznose 116 miliona KM. Zadužene su entitetske vlade da usaglase plaćanje starog duga za plin kako ne bi bile ugrožene dalje isporuke ovog energenta” – saopštio je Špirić.