BEOGRAD, Beogradska preduzeća plaćaju ukupno šesnaest taksi i u najavi je uvođenje još jedne – na rasvjetu.
Nju će morati da plaćaju svi, baš kao i firmarinu, koja se u Evropskoj uniji uopšte ne naplaćuje.
Uvođenje novih i povećanje postojećih taksi za Uniju poslodavaca Srbije je nelogično, budući da je promet na malo u prestonici u poređenju sa prvim kvartalom 2008. godine opao za 20,9 odsto.
Rast inflacije, cijena na malo i troškova života iznosili su oko deset odsto u toku 2009. godine, tako da povećanje komunalne takse za isticanje firme, koje u Lazarevcu i Mladenovcu iznosi 200 odsto, može da dovede do novog zatvaranja samostalnih trgovinskih i zanatskih radnji.
Privreda zahtijeva da se zakonom propiše da komunalne takse ne mogu da rastu iznad nivoa inflacije i povećanja troškova života, kako je to regulisano i u većini zemalja Evropske unije.
Velika opterećenja, koja se mjere milionima dinara godišnje, prema istraživanju Unije poslodavaca Srbije, glavni su razlog nestanka malih preduzeća i prelazak njihovih vlasnika u sivu zonu poslovanja.
“Naše firme imaju mali obrtni kapital. Prosječan obrt firme u Srbiji, računajući mala, srednja i velika preduzeća, jeste 5.100 evra. Pod pretpostavkom da vlasnik preduzeća ima pet radnika i da izmiruje sve obaveze prema gradu, državi i opštini – on u prosjeku ima 40 novčanih obaveza mjesečno. Preciznije, u prehrambenoj industriji – 52, u ugostiteljstvu – 39, u tekstilnoj industriji – 36. Kada se sve sabere, u prvih godinu dana poslovanja taj početni kapital se istopi”, navodi Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije.
Na pitanje kako se objašnjava velika razlika u broju ugašenih preduzeća u odnosu na ostale evropske zemlje on kaže da kod nas ne postoji nikakva stimulativna politika. Zarade se linearno oporezuju po istim stopama za bankare i sitne zanatlije.
“U većini zemalja tekstilci, koji su ugroženi konkurencijom iz Kine, plaćaju 50 odsto niže doprinose. Isti je slučaj sa poljoprivredom, u kojoj su porezi na zarade niži od 30 do 50 odsto. Dok američki privrednici, na primjer, počinju da plaćaju porez tek pošto obrnu 180.000 dolara”, navodi Rajić.
Pošto kod nas ništa od toga nema, prema podacima Unije poslodavaca, siva ekonomija „pojede” oko 35 odsto bruto domaćeg proizvoda. “U tekstilnoj industriji jedan proizvod se proda legalno jedan na crno, dok je u oblasti usluga taj odnos dva prema jedan. To je, ipak, najizraženije u poljoprivredi. Mnogima se ne isplati da posluju legalno, jer im 65 odsto zarade odlazi na poreze i doprinose”, tvrdi Rajić.
Zbog raznih nameta države i grada, koje preduzetnici moraju da plate, u Beogradu je, prema podacima Unije poslodavaca Srbije, u proteklih godinu dana ugašeno 42 odsto malih preduzeća. Po broju zatvorenih preduzeća glavni grad Srbije prednjači u odnosu na ostale evropske prestonice. U Skoplju je u istom periodu nestalo 19,4, Bukureštu 11,7, Sofiji 11, 5, Ljubljani 9,5, Budimpešti osam, a u Amsterdamu samo 4, 5 odsto. Politika