BEČ, Aktuelni podaci pokazuju da je oko 10.000 stanova u Beču dugoročno prazno, dok je dodatnih 25.000 bez stanara najmanje tri nedjelje, a najviše dvije i po godine, navode danas bečki mediji.
Ministar za pitanja stanovanja u gradskoj vladi Mihael Ludvig objašnjava da kad govorimo o 25.000 stanova riječ je o tržišno aktivnom praznom hodu od oko 2,5 procenata, što je potrebno da bi se ljudima unutar grada olakšala potražnja stanova.
Prema međunarodnim standardima uobičajeno je da se ova cifra kreće od dva do četiri procenata.
Ove podatke je prikupilo odjeljenje Magistrata 50 za istraživanje stanogradnje, koja je za te potrebe izgradila novi model proračuna kojim može da se obuhvati i vremensko trajanje perioda u kome su stanovi prazni.
Za te potrebe su obuhvaćeni podaci Statističkog zavoda Austrije i bečki registar stanovništva u periodu između januar 2008 i juli 2015 godine.
Od 1.005.000 stanova koliko ih ukupno ima u Beču, u 945.000 je prijavljena glavna, ili sporedna adresa boravka. Od onih stanova u kojima niko nije bio prijavljen, oduzeta je cifra onih koji se na primjer koriste kao gostinski stanovi, zatim stanovi bez vode ili priključka za vodu, ili stanovi koji su preuređeni u atelje, ili ljekarske ordinacije.
Preostalih 35.000 stanova od kojih je, kako je i na početku očekivano, 10.000 duže od 2,5 godine prazno, što je oko jedan procenat od ukupnog broja.
Ludvig je rekao da se u ovom slučaju radi o definitivno praznim stanovima, što se mora tačnije sagledati i što će biti zadatak nadležnih opštinskih institucija.
Razlog za duži period “praznovanja” stanova bi, kako je naznačeno, mogla da bude i sanacija.
Ocijenjuje se da su prazni uglavnom privatni stanovi.
Međutim praznih stanova ima i u području subvencionisane stanarske gradnje kao i opštinskih stanova.
Ludvig želi da se dalje pozabavi ovom temom kako bi se vidjelo koje su veličine stanovi koji stoje prazni.
Pitanje za raspravu je i na koji način se može tačno utvrditi da li jedan stan “zvriji prazan”.
“To što neki stan nema zavjese ili u njemu ne gori svjetlo ne znači i da je prazan”, rekao je Ludvig.
Kako je objasnio Daniel Glaser iz Magistratskog odjeljenja 50, u mnogim gradovima se za te potrebe očitava strujometar, što opet nije sasvim vjerodostojno, jer ne postoji tačna definicija kolika upotreba električne energije zapravo potvrđuje da je stan prazan i da u njemu niko ne živi.
Glaser je objasnio da će brojke grada Beča o tome stajati na raspolaganju kvartalno, te se mogu smatrati vjerodostojnim.
On je međutim ukazao i na “statističku nepreciznost”, jer postoje lažne prijave, ali takođe i ljudi koji žive u jednom stanu, ali u njemu nisu prijavljeni. Tanjug