SARAJEVO – BiH godišnje gubi po nekoliko miliona maraka po osnovu izgubljenih sudskih sporova koje pokreću zaposleni u institucijama na zajedničkom nivou vlasti, a takva praksa je nastavljena i lani.
Navedeno je to u prvoj verziji izvještaja o radu Pravobranilaštva BiH za 2021. godinu koji je upućen u fazu konsultacija i o kojem bi uskoro trebalo da bude otvorena rasprava u institucijama na zajedničkom nivou vlasti.
Na adresu Pravobranilaštva je stigao 2.871 novi predmet, od čega je u radu bilo 1.666 parničnih predmeta, vrijednih gotovo 250 miliona maraka.
U korist BiH, koju u ovim postupcima zastupa Pravobranilaštvo, riješeno je lani 186 predmeta ukupne vrijednosti 26,4 miliona, a vrijednost 288 sporova, završenih u korist suprotne strane, bila je 3,1 milion KM – piše u izvještaju Pravobranilaštva.
Najveći dio parnica koje su na sudu izgubile BiH i njene institucije tiče se tužbi zaposlenih u pravosudnim institucija BiH radi isplate naknada za prevoz, topli obrok, odvojen život i troškove smještaja, a za šta osnov imaju u odlukama Ustavnog suda, postupaka koje su pokrenuli pripadnici Oružanih snaga BiH zbog isplate razlike plate između činova, dok je dio sporova vođen i zbog neosnovanog lišenja slobode.
“Oko dvije trećine parničnih predmeta, riješenih u korist suprotne stranke, tiče se tri grupe sporova. Radi se o sporovima koji su posljedica sistemskih nedostataka i gdje su sudovi zauzeli jasnu praksu njihovog rješavanja u korist suprotnih stranak“, istakli su u Pravobranilaštvu.
Podsjetili su da je stupanjem na snagu izmjena Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH krajem 2020. godine konačno riješen problem i da očekuju da u narednom periodu ova vrsta sporova potpuno iščezne.
S druge strane, kao i ranijih godina, nekoliko desetina tužbi na račun BiH je stiglo i iz vojnih redova, a sve su riješene u njihovu korist. Pravni osnov za te odluke Sud BiH je našao u odredbama Zakona o službi u OS, gdje je uređeno pravo na razliku plate u slučaju obavljanja poslova čina nižeg od ličnog čina pripadnika Oružanih snaga.
“Uz ovakvo pravno shvatanje suda nije moguće očekivati drugačije ishode postupaka od trenutnih, zbog čega ovo pitanje mora biti tretirano na odgovarajući način od samog Ministarstva odbrane ili drugih nadležnih organa kroz izmjene Zakona o službi u OS. U suprotnom, po ovom osnovu, nastaviće se odliv buuetskih sredstava“, upozoravaju pravobranioci.
Posla je bilo i sa parnicama nakon neosnovanog lišenja slobode. Zakonom je propisano pravo na naknadu štete licu koje je pred Sudom BiH bilo u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen, odnosno ako je pravnosnažno oslobođeno optužbe ili je ona odbijena.
“Pravni osnov ovih zahtjeva je neosporan i gotovo da ne postoji mogućnost da oni budu riješeni u korist BiH. Međutim, Zakon o krivičnom postupku predviđa mirno rješavanje sporova pred Ministarstvom pravde BiH, ali se taj način nikada ne koristi. S ciljem smanjenja troškova, trebalo bi zauzeti proaktivniji pristup u rješavanju sporova ove vrste prije samog podizanja tužbe pred sudom“, smatraju u Pravobranilaštvu BiH.
Osim parničnih, u nadležnosti pravobranilaca je još nekoliko vrsta predmeta u kojima zastupaju institucije u BiH.
U Pravobranilaštvu su, i u ovom izvještaju, naglasili da datum odluke o nekom predmetu u kojem postupaju ne zavisi od njih već od efikasnosti sudova i drugih nadležnih organa u BiH.
“Jedina vrsta predmeta u kojima okončanje isključivo zavisi od nas su oni gdje dajemo pravna mišljenja i savjetovanje“, poručili su.
Glas Srpske