ANKARA, Islamske banke sve su popularnije u Turskoj: od 2006. taj sektor godišnje raste za 25 do 30 odsto, navodi Dojče vele (DW).
Početkom godine, četiri islamske banke (Bank Asya, Türkiye Finans, Kuveyt Türk i Albaraka Türk), od kojih su tri iz Persijskog zaliva, imale su u Turskoj 900 filijala i činile pet odsto bankarskog sektora u zemlji.
Islamske banke posluju u skladu sa šerijatskim načelima, a po Kuranu, kamate su zabranjene, odnosno zabranjeno je njihovo zahtijevanje, kao i plaćanje. Podjela dobiti je, međutim, po Kuranu dozvoljena.
Tradicionalne banke novac ubiraju preko kamata, dok islamske to rade na osnovu ugovora o učešću u zaradi i gubicima. Time banka ne pozajmljuje novac, nego učestvuje u trgovini. Odnos sa klijentima se označava kao trgovinski, kupoprodajni.
“Mi smo veoma bliski sa našim klijentima i tačno znamo na šta se naš novac troši”, kaže za DW Osman Akiz, generalni sekretar udruženja islamskih banaka u Turskoj.
“U tradicionalnim bankama možete da trošite novac od kredita na šta hoćete i kad hoćete. Tok novca je netransparentan. Kod nas su bankovni računi – partnerstva i mogu da ostvare dobit samo ako je to slučaj i sa bankom. Ako je banka u gubitku, gubitak mora da snosi i račun“, rekao je Akiz.
Sekularni Turci, međutim, strahuju da povećanje broja islamskih banaka može da dovede do jačanja islamizma u zemlji. AKP, partija premijera Redžepa Tajipa Erdogana, koja je posljednjih deset godina na vlasti, često je pod udarom kritika zbog konzervativno-islamske orijentacije. Akiz, ipak, tvrdi da širenje islamskog bankarskog sektora nema ništa sa islamizacijom.
“To je ekonomija. Mi to nazivamo ucešćem u poslovima i to odgovara islamskom svijetu”, rekao je Akiz, napominjući da u finansijskoj branši nema jevrejskog, hrišćanskog ili muslimanskog finansiranja, a islamske banke aktivne su i u ne-muslimanskim zemljama. Tako je, recimo, Kuveyt Türk Beteiligungsbank 2010. otvorila filijalu u Manhajmu, a Islamic Bank of Britain od 2004. ima četiri filijale u Engleskoj.
Ekonomista Mustafa Senmez smatra da islamsko bankarstvo nema većeg uticaja na ekonomsko-političku situaciju u Turskoj, s obzirom na to da čini samo pet odsto ukupnog bankarskog sektora. “Turskoj je neophodan strani kapital, dolazio on sa hrišćanske ili islamske strane. Turska naravno hoće da profitira od toga što je islamska zemlja i ciljano se okreće zemljama koje imaju petro-dolare u namjeri da ih navede da investiraju u Tursku”, kaže Senmez za DW. Tanjug