NJUJORK, Na Wall Streetu su i u četvrtak cijene akcija pale više od 1 odsto, treći dan zaredom, nakon što je predsednik SAD-a Donald Trump najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminijuma, što je izazvalo strahove od rasta cena i trgovinskog rata.
Dow Jones potonuo je 420 bodova ili 1,68 %, na 24.608 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,33 %, na 2.677 bodova, a Nasdaq indeks 1,27 %, na 7.180 bodova.
Oštar pad tih indeksa treći dan zaredom posledica je Trumpove najave da će od iduće nedelje SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminijuma od 10 %, što je izazvalo strahove ulagača od rasta inflacije i trgovinskog rata.
Najava carina podstakla je cijene akcija američkih proizvođača čelika i aluminijuma, pa je tako akcija U.S. Steela poskupila gotovo 6 %.
S druge strane, pale su cene akcija onih kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija. Akcije Forda i General Motorsa pojeftinile su između 3 i 4 %.
Više od 2 % pale su i cijene akcija industrijskih divova, kao što su Boeing i Caterpillar, jer se ulagači plaše da će porasti cijene sirovina i da će se te kompanije suočiti s trgovinskim preprekama na inostranim tržištima.
“U ovakvim slučajevima uvek postoje strahovi od osvete. S obzirom na sva otvorena trgovinska pitanja, mogući su trgovinski ratovi, a to bi moglo podstaći inflaciju. Jer, najverovatnije će cene porasti”, kaže Chuck Carlson, direktor u kompaniji Horizon Investment Services.
Na odgovor Trumpu nije trebalo dugo čekati. Evropska unija “će oštro i proporcionalno reagovati u obrani svojih interesa”, kazao je predsednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija sledećih dana predstaviti prijedlog protivmera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.
Kanadski ministar međunarodne trgovine Francois-Philippe Champagne upozorio je na “neprihvatljivost” mogućih carinskih nameta SAD-a.
“Postoji veliki rizk da će naši trgovinski partneri, posebno Kina, uzvratiti protivmerama”, kaže mark Luschini, strateg u kompaniji Janney Montgomery Scott.
Nesigurnost zbog inflacije i kamata
Osim zbog mogućih trgovinskih ratova, na tržištu vlada nesigurnost i zbog mogućeg rasta inflacije i kamatnih stopa u SAD-u.
Wall Street je pod pritiskom od utorka, kada je novi predsjednik američke centralne banke Jerome Powell kazao da će Fed nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa te kako očekuje ubrzanje rasta ekonomije, što bi moglo podstaći inflaciju.
Njegove izjave shvaćene su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.
Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a nakon Powellovih komentara ojačale su špekulacije da bi Fed u ovoj godini mogao povećati kamate u četiri navrata, počevši od marta.
Powell je juče u nastavku svog izvještaja u Kongresu pokušao da umiri tržišta, kazavši da nema naznaka pregrejavanja ekonomije i da će Fed povećavati kamate postupno.
No, William Dudley, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao je u jednom javnom nastupu da se povećanje kamata u četiri navrata može shvatiti kao postpuno podizanje cene novca.
Tako su ponovo ojačali strahovi ulagača od jačanja inflacije i prebrzog rasta kamata, što je već početkom februara uzdrmalo Wall Street i izazvalo oštar pad cena akcija.
A nakon oštrog pada posljednjih dana, S&P 500 indeks sada je u minusu više od 6 % u odnosu na svoj rekordni nivo dostignut 26. januara. Uz to, taj je indeks, kao i Dow Jones, izgubio sve svoje dobitke od početka godine.
I na evropskim berzama cijene akcija su juče oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,78 %, na 7.175 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,97 %, na 12.190 bodova, a pariski CAC 1,09 %, na 5.262 boda. Hina
