VAŠINGTON – Trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije žestoko je eskalirao. Bijela kuća je objavila da Kina sada može biti pogođena carinom od čak 245 posto na izvoz u Sjedinjene Američke Države, kao posljedica svojih “mjera odmazde”.
Riječ je o najvišoj dosad spomenutoj carinskoj stopi, koja je navedena u upravo objavljenom dokumentu, uz izvršnu uredbu koju je potpisao američki predsjednik Donald Tramp. U toj uredbi najavljena je istraga o rizicima za nacionalnu sigurnost SAD zbog zavisnosti o uvozu prerađenih kritičnih minerala i sličnih proizvoda.
Na današnjoj konferenciji za novinare, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian upitan je o carinskoj stopi od 245 posto. Odgovorio je da se “za konkretne brojke treba obratiti američkoj strani”, izvijestio je kineski državni list Global Times.
Nakon što je Donald Trump ove godine ponovno stupio na dužnost predsjednika SAD-a, najavio je “Dan oslobođenja američke ekonomije” – simbolični početak nove faze ekonomske konfrontacije s ostatkom svijeta, ali prvenstveno Kinom.
Odmah u prvim sedmicama mandata, Trampova administracija pokrenula je niz agresivnih trgovinskih mjera, tvrdeći da SAD mora prestati zavisiti o “neprijateljskim državama” u strateškim sektorima.
U martu su uvedene osnovne carine od 10 posto na sav uvoz iz većine zemalja svijeta, uz dodatne tzv. “recipročne” carinske stope prema zemljama koje, prema ocjeni Trampove administracije, ograničavaju pristup američkoj robi.
Te stope za Kinu su eksplodirale na 145 posto, a sada, prema podacima Bijele kuće, mogu ići do 245 posto, najviših u historiji američko-kineskih trgovinskih odnosa.
Kina je odmah uzvratila: nametnula je carine od 125 posto na američku robu, ograničila uvoz poljoprivrednih proizvoda i uvela izvozne kontrole na rijetke metale poput disprozijuma i terbijuma, ključne za proizvodnju električnih vozila i mlaznih motora.
Tramp je također pokrenuo istrage o nacionalnoj sigurnosti vezano uz uvoz kritičnih sirovina, zabranio uvoz nekih kineskih tehnologija, a sada prijeti dodatnim mjerama za sve zemlje koje pokušaju za Kinu biti “zaobilazni kanal” prema američkom tržištu, poput Vijetnama, koji je već pod prijetnjom carina od 46 posto.
Uprkos snažnom udaru, Kina je dosad zadržala prkosan stav. Peking se pokušava reorijentirati prema zemljama jugoistočne Azije, gdje kineske tvornice otvaraju pogone i plasiraju robu pod drugim oznakama.
U isto vrijeme, Xi Jinping je krenuo u diplomatsku ofenzivu po regiji, uvjeravajući ključne trgovinske partnere da je upravo Kina, a ne SAD, pouzdan ekonomski saveznik.
Trgovinski rat SAD i Kine sada se vodi na više nivoa – carinama, tehnologijom, sirovinama, valutama i diplomacijom. Sve manje naznaka da bi uskoro mogao stati. Klix