BEOGRAD, Hitri kada treba povećati cijene i spremni da na sto načina opravdaju svako poskupljenje.
Sada se, međutim, trgovci u Srbiji ne žure da smanje svoje marže na osnovne namirnice, mada je već prvog dana ove, 2012. godine, stupila na snagu uredba kojom se ograničava zarada trgovaca pri prodaji osnovnih životnih namirnica. U utorak, naime, nije došlo do promjene cijena mlijeka, brašna, šećera, zejtina, svježeg svinjskog, junećeg i pilećeg mesa ograničene na maksimalnih deset odsto, iako bi cijene ove robe, prema nekim računicama, trebale da budu niže i za 15 odsto, s obzirom na to da su prosječne marže na hranu oko 25 odsto.
U radnjama velikih prehrambenih snabdijevača Srbije u utorak se, tako, kilogram šećera i dalje prodavao po cijeni od 94 do 100 dinara, dok je u malim dućanima koštao i 110 dinara. Uz smanjenje marže, kilogram šećera bi trebao da košta oko 88 dinara. Ni cijena brašna nije pala. Kilogram je od 50 do 62 dinara.
– Pitala sam mesara da li je cijena svinjskog buta bez kostiju od 419 dinara sada stalna, a on mi je odgovorio da je to akcijska cijena koja će potrajati do Božića – rekla nam je u utorak Marija S. u supermarketu jedne velike trgovinske kuće. – Ništa nije pojeftinilo, juneći but je, na primjer, i dalje 600 dinara. Teško je natjerati trgovce da se odreknu dijela kolača.
Litar zejtina u utorak se prodavao od 122 do 145 dinara, iako bi maksimalno trebalo da košta 120 dinara. Za dugotrajno mlijeko i dalje je neophodno izdvojiti od 84 do 92 dinara, a za jogurt od 85 do 99 dinara.
Eksperti se, inače, slažu da je u pitanju mjera privremenog karaktera, a da je za rješavanje tog problema na duge staze neophodan dolazak novih trgovinskih lanaca u Srbiju i uspostavljanje pravednog tržišta na kome će djelovati konkurencija i zakon ponude i tražnje.
– Nadam se da će poslije ove mjere trgovci da se preračunaju i razmisle kako i na koji način da dalje imaju odnose sa proizvodnjom i potrošnjom, odnosno kupcima – kaže direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede dr Drago Cvijanović. – Siguran sam da će mjera stimulisati dolazak još većeg broja trgovaca koji će napraviti konkurenciju koja će istinski riješiti probleme koji su nagomilani duži niz godina kada je u pitanju odnos proizvodnja – kanali prodaje, odnosno trgovina i potrošnja.
Cvijanović je kazao da ne želi da licitira sa tačnim iznosom marži, jer svaka trgovačka kuća ima svoje, on je dodao da je nesumnjivo da u ovom trenutku trgovci nisu racionalni kada je u pitanju visina marži i kao primjer je naveo hljeb, gdje je marža išla od 10 do 40 odsto.
Efekti
– Očekujem da trgovci izvrše popis i primjene odluku – kaže direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede dr Drago Cvijanović. – Efekti Uredbe trebalo bi da budu vidljivi u prvoj polovini ovog mjeseca. Novosti