VAŠINGTON, Reforma finansijskih tržišta koju je usvojio američki predsjednik Barak Obama stupila je u odlučujuću fazu – 125 banaka SAD i njihovih partnera u svijetu obavezali su se da sastave nešto poput testamenta, tj vanrednih planova u slučaju nepredviđenog bankrotstva.
To je pokušaj da se izbjegne situacija koja je eskalirala kada je bankrotirala banka “Leman brades”.
Sa posljedicama tog “požara” svijet se suočava do danas. Samo su Evropljani od 2008. godine bili primorani da žrtvuju 4,6 triliona evra kako bi izvlačili bankare iz družničke jame na račun poreskih obveznika.
Prema proračunima agencije Blumberg, 30 velikih svjetskih banaka u stanju je da bukvalno “zgromi” globalnu ekonomiju.
Zato reforma obavezuje kreditne organizacije da ojačaju “pojas” bezbjednosti na račun sopstvenih kapitala i da budu spremne na bankrotstvo sa minimalnom štetom za one koji sa njim nemaju veze.
Važno je postići transparentnost djelatnosti giganata radi odgovarajućeg nadzora.
Danas se teško otkrivaju sve lukavosti finansijskih “žonglera”. Iz zvaničnih bankarskih dokumenata nemoguće je shvatiti ko je glavni. Ko donosi odluke, na kom nivou, kakvo je učešće partnera….
Eksperti se pitaju da li će reforma pomoći da se ojača temelj svjetskih finansija?
Ruski ekspert Ruslan Grinberg, direktor Instituta za ekonimiju i dopisni člana RAN-a, smatra da je reforma ispravan korak, potreban za obuzdavanje neumjerenog apetita bankara koji zarađuju i na ekonomskom prosperitetu i na krizi.
“Vidjeli smo neviđeno bogaćenje manjine na račun većine u posljednjih 40 godina. Njihov uticaj je vrlo veliki. To je tek početak puta. Ovaj zadatak je vrlo težak: razlikovati kontraproduktivne finansijske operacije od produktivni praktično je nemoguće” – navodi on za Glas Rusije.