SARAJEVO – Iako u Agenciji za bankarstvo FBiH smatraju da je terminal “Dretelj” u Čapljini vlasništvo Hercegovačke banke, koja je sto odsto privatna, iz “Terminala FBiH” Sarajevo, kojima je Vlada 2006. godine dodijelila ovaj objekat, najavljuju tužbu protiv Hercegovačke banke za uzurpiranje imovine.
“Naša zadaća je da poštujemo odluku Vlade FBiH, pa neka sud odluči kome pripada terminal”, kaže Bedrudin Salčinović, glavni tehnički direktor “Terminala FBiH”, koji podsjeća da im je istom odlukom dodijeljen terminal i 26 pumpi u Hrvatskoj.
U Agenciji koja skrbi nad radom banaka nemaju dilema o vlasništvu nad ovim terminalom, koji je procijenjen na oko 15 miliona KM.
“Banka je terminal preuzela 2003. godine, kao pokriće za dug ‘Hercegovina-gradnje’. Provjerom je utvrdila da je ovo preduzeće registrovano kao vlasnik terminala. Oduzimanjem ove imovine zaustavljen je postupak oporavka ili prodaje banke i Vlada je dobila prigovor banke koja smatra da se radi o njenoj imovini koja je legalno kupljena, plaćena i uknjižena u poslovne knjige”, kaže Stjepan Jovičić, direktor Sektora za rad sa bankama, pod upravom pri Agenciji. On pojašnjava da je privatizacija terminala “Dretelj” izvršena na osnovu odluke Vlade Herceg Bosne.
Jovičić napominje da je ukupan dug banke oko 100 miliona KM, da 50 odsto depozita u ovoj banci pripada državnim institucijama i da bi prodajom terminala i druge imovine banka mogla vratiti dugove. Kaže da je Agencija još u januaru 2007. godine o ovom obavijestila Vladu FBiH, Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i zatražila hitno rješavanje spora.
Terminal je trenutno prazan, o njemu ne brine niko, iako je Hercegovačka banka ranije ulagala u njegovo održavanje i plaćala 20 ljudi koji su tamo radili.
“Oni sada ne mogu više ulagati, to im se ne isplati, jer su tako ulagali i u ‘Eronet’ pa im ga je država oduzela”, zaključuje Jovičić.
Hećo: Radi se o prevari
Ministar energetike FBiH Vahid Hećo smatra da se radi o prevari i da je terminal “Dretelj” vlasništvo države, koje joj mora biti vraćeno.
“Sigurno je riječ o nekoj od privatizacija provedenoj prije Zakona o privatizaciji, koja nije prijavljena za reviziju. ‘Dretelj’ je bio vojno vlasništvo i tu imovinu niko nije mogao krčmiti”, kaže Hećo. Nezavisne N.