VAŠINGTON – Pobjeda Donalda Trampa na američkim izborima mogla bi predstavljati probleme za kineske brendove tzv. brze mode, posebno za jeftine brendove generacije Z kao što su Shein i Temu.
Tramp je nedavno na postu na “Truth Social-u” najavio dodatnih 10 odsto carine na kineske proizvode, povrh svih carina koje već planira da uvede, a naveo je da su ove tarife kazna za Kinu koja šalje “ogromne količine droge, posebno fentanila” u SAD.
U prvom mandatu od 2016. do 2020. godine, Tramp je nametnuo protekcionističku politiku, uključujući carine od 25 odsto na kinesku robu vrijednu 50 milijardi dolara, što je dovelo do trgovinskog rata sa Kinom.
Tokom kampanje ove godine, Tramp je rekao da će uvesti carine od 60 odsto ili više na kineske proizvode.
Kao odgovor na Trampove izjave, portparol kineske ambasade Liu Pengju rekao je da “niko neće pobijediti u trgovinskom ili tarifnom ratu”.
Izveštaj koji je objavila Nacionalna maloprodajna federacija 4. novembra izračunao je da bi američki potrošači mogli da izgube između 46 i 78 milijardi dolara godišnje u potrošačkoj moći.
Ako Tramp uvede univerzalnu carinu od 10 odsto na sav uvoz i dodatnih 60 do 100 odsto carine na robu iz Kine, cijene odjeće bi se povećale između 12,5 i 20,6 odsto, piše NRF u izvještaju. Potrošači bi smanjili potrošnju na odjeću do 33 odsto, predviđa izvještaj NRF-a.
Džefri Tauson, osnivač maloprodajne konsultantske firme “TechMoat Consulting” sa sjedištem u SAD-u i Kini, rekao je da su Shein i Temu popularni u SAD-u upravo zbog svojih jeftinih proizvoda. Rekao je da će se potrošači vjerovatno suočiti sa povećanjem cijena, osim ako se “lanci snabdijevanja ne preusmjere”, što je veoma vjerovatno.
Džejkob Kuk, izvršni direktor konsultantske firme za e-trgovinu WPIC Marketing + Technologies, ponudio je alternativni pogled.
On je rekao da, čak iako se uvedu carine na Temuov uvoz, brend će “i dalje biti konkurentan cijenama zbog nižih trgovinskih marži i pristupa jeftinim kineskim izvorima”.
Shein je poznat po masovnoj proizvodnji odjeće. Međutim, reputaciju su narušile izrabljivačke radne prakse i istrage koje su pokazale da njeni proizvodi sadrže otrovne supstance.
Odredba o trgovini, nazvana “de minimis”, omogućava uvoznicima da izbjegnu plaćanje uvoznih naknada na pošiljke manje od 800 dolara ako idu direktno potrošačima, prenosi “Telegraf”.