BEOGRAD, Treći operator fiksne telefonije Telenor počeće sa radom poslije 10. februara jer mu sredinom mjeseca ističe rok za početak rada.
Prvi korisnici novog operatora biće kompanije dok će građani moći naknadno da počnu da podnose zahtjeve za dobijanje broja Telenora.
Danas piše da je pripremljen i cjenovnik koji je u domenu impulsa ujednačen sa cijenama Telekoma i Oriona, kao i da niska cijena impulsa znači poslovanje ispod granica rentabilnosti, ali su u Telenoru primorani na to kako bi bili konkurentni rivalima.
Prema navodima tog lista, Telenor će koristiti infrastrukturu Telekoma, ali je nabavio i dio sopstvene opreme iz Kine u koju je uložio više stotina miliona evra. Riječ je o IP tehnologiji odnosno najmodernijoj optičkoj mreži.
Međutim, iz Telenora su prekjuče zvanično istupili sa tvrdnjama da i dalje ne postoje svi uslovi za uvođenje konkurencije u domenu fiksne telefonije.
Portparolka te kompanije Ana Davičo ocijenila je da pregovori o pristupu infrastrukturi Telekoma nisu dali željene rezultate i da su i dalje otvorena regulatorna, pravna i tehnička pitanja koja usporavaju Telenorov izlazak na tržište sa komercijalnom uslugom u oblasti fiksne telefonije.
Davičo je navela da je regulisanje tržišta zakočeno sve dok su na snazi tužbe Telekoma Upravnom sudu na većinu odluka Republičke agencije za elektronske telekomunikacije (RATEL).
Kako Danas saznaje od izvora u Vladi Srbije, tužbe Telekoma ne spriječavaju početak rada Telenora već istupanje trećeg operatora fiksne telefonije u Vladi tumače kao njihovu bojazan šta će se dešavati ako sud obori odluke RATEL-a. Kako je objašnjeno, Telekom jeste tužio RATEL zbog propisivanja uslova pod kojima Telenor može da pristupi infrastrukturu dominantnog operatera s obzirom na to da su propisani iznosi niži od onih koje je Telekom tražio u direktnim pregovorima.
Međutim, prema saznanjimalista Danas, procesi pred sudom nisu ni počeli. Ono što je za Telenor problem jeste šta bi moglo da se dogodi ukoliko Telekom dobije sporove. Sud bi vjerovatno blokirao odluke RATEL-a pa bi moralo da se pristupi propisivanju novih cijena za zakup infrastrukture i čak bi mogao da bude stopiran rad novog operatora fiksne telefonije.
U Vladi podsjećaju da su potpisani svi potrebni ugovori između Telekoma i Telenora, kao i da Telekom prilikom podnošenja tužbi nije tražio od suda da stavi privremene mjere na odluke RATEL-a što znači da one nisu stopirane. Kako je rekao izvor iz Vlade, to daje uvjerenje da bi Telekom mogao i da odustane od tužbi čime bi bila stavljena tačka na ovaj slučaj. Međutim, bilo bi potrebno i da Vlada kao vlasnik Telekoma to traži od menadžmenta.
Menadžeri Telekoma ispravno postupili
Kako je rekao izvor iz Vlade, u Telekomu su ispravno postupili jer su tužbama morali da zaštite interes državne kompanije odnosno da spriječe da joj se nanese šteta što je obaveza svakog menadžmenta. Niže cijene zakupa infrastrukture nose i manje prihode od onih koje su tražene tokom pregovora pa bi to smanjilo očekivanu zaradu. S druge strane, naš sagovornik kaže da je tu država u dvostrukoj dilemi, da li je interes države da se štiti razvoj sektora fiksne telefonije što omogućava povećanje konkurencije ili da se štiti državna kompanija. Danas