Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Tužilaštvo razvodnjava slučaj „Korićanac“

    17. Juna 2025. — 14:41

    Tegeltija traži pomoćnike, evo i za koju platu

    17. Juna 2025. — 14:00

    Revizori: OC „Jahorina“ ni u idealnim uslovima ne može biti rentabilan

    17. Juna 2025. — 13:16

    Lista fakulteta sa najvećom zaradom počinje i završava u Travniku

    17. Juna 2025. — 13:03
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nestabilnost na tržištu nafte zbog sukoba Izraela i Irana

    16. Juna 2025. — 10:44

    Kanton Sarajevo ukida plaćanje koncesije na solarnu energiju

    15. Juna 2025. — 14:00

    Nakon dvogodišnje pauze Japan nastavlja uvoz ruske sirove nafte

    12. Juna 2025. — 15:37

    Kinezi planiraju u Srpskoj graditi vjetroelektranu od 1,5 milijardi KM

    11. Juna 2025. — 15:45

    Stevanović za dva miliona maraka kupio nekretnine firme „BMD“

    16. Juna 2025. — 14:00

    Kostić kupio Hipotekarnu banku

    16. Juna 2025. — 12:36

    Mimo tendera lani potrošeno skoro 69 miliona evra

    15. Juna 2025. — 09:50

    Srpska garantuje za 33 miliona KM kredita HET-a i „Elektrokrajine“

    13. Juna 2025. — 15:23

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Ko stoji iza velike transakcije akcijama Sarajevo osiguranja

    10. Juna 2025. — 14:30

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Postaje li platina novo zlato: Kina ju je uvezla u najvećoj količini u posljednjih godinu dana

    14. Juna 2025. — 14:30

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    13. Juna 2025. — 13:24

    Tržište automobila u BiH: Cijene skaču, a vozila nema na stanju

    7. Juna 2025. — 14:02

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Crna Gora u trci za najpoželjniju destinaciju

    16. Juna 2025. — 09:00

    Obogaćena turistička ponuda Teslića

    15. Juna 2025. — 13:10

    Ljetna sezona na Jahorini od 26. juna

    14. Juna 2025. — 16:10

    Nestabilnost na tržištu nafte zbog sukoba Izraela i Irana

    16. Juna 2025. — 10:44

    Kanton Sarajevo ukida plaćanje koncesije na solarnu energiju

    15. Juna 2025. — 14:00

    Konzorcijum koji okuplja prevoznike odustao od blokada

    15. Juna 2025. — 08:02

    Uspješna ponuda za preuzimanje Bosnalijeka

    14. Juna 2025. — 11:10
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Organsko povrće na vodi i bez grama hemije

    14. Juna 2025. — 12:50

    Spor o blagu bivše carske porodice riješen posle skoro 100 godina

    14. Juna 2025. — 12:00

    Sukob Izraela i Irana može dovesti do znatnog rasta cijena

    14. Juna 2025. — 15:20

    Sukob Izraela i Irana podigao cijenu zlata na tržištu

    14. Juna 2025. — 09:01

    Posljedice napada Izraela na Iran: Enormno skočile cijene nafte

    13. Juna 2025. — 11:49

    Kina spremna da ukine carine za 53 afričke zemlje

    13. Juna 2025. — 08:59
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Telekomi u BiH i regiji sve slabiji, suština problema u aplikacijama i previsokim platama

Telekomi u BiH i regiji sve slabiji, suština problema u aplikacijama i previsokim platama

Dragana EremijaDragana Eremija1. Juna 2018. — 05:452 komentara6 minuta čitanja
SARAJEVO, Sektor telekomunikacija u BiH posljednjih godina, tačnije od 2015. godine, pokazuje tendencije slabljenja, a i najveće kompanije ove industrijske grane zemalja u regionu pokazuju vrlo slične tendencije. 

To se najprije može vidjeti prema padu ukupnih prihoda na nivou industrijske grane, ali i prema padu neto dobiti. Ipak, i na takvom tržištu, neke kompanije uspjele su ostvariti rast i tržišnu ekspanziju.

Kako bismo stekli bolju sliku vezano za ovaj sektor, u narednoj tabeli prikazani su neki od opštih podataka, koji su bitni za pregled sektora telekomunikacija.

Pregledom podataka može se vidjeti da pored pada prihoda, a time u konačnici i ukupne dobiti na nivou grane, došlo je i do smanjenja broja zaposlenih.

U odnosu na 2015. godinu, koju ćemo posmatrati kao baznu, ostvaren je pad prihoda od 4.5 odsto, dobiti od 21.32 odsto i zaposlenosti 1.35 odsto.

Razloge pada prihoda na nivou industrije treba prije svega tražiti u većoj dostupnosti aplikacija za besplatno komuniciranje, ali i boljoj konkurenciji u samoj industrijskoj grani.

Na nivou pojedinačnih kompanija u BiH, podaci pokazuju da je većina kompanija slijedila tendencije na nivou industrijske grane.

Iako su tri najveće kompanije (BH Telecom, Mtel i Eronet) prema prihodima u ovoj industrijskoj grani ostvarile pad prihoda od prodaje, to se ne može reći za Telemach, koji je uspio udvostručiti prihode u periodu 2015.-2017., što je jedan od pokazatelja, da se u okviru ove opadajuće industrije mogao naći prostor na tržištu za unaprjeđenje poslovanja.

Drugi podatak, koji je vrlo interesantan za ovu industriju jesu ukupni rashodi. Iz naredne tabele može se primjetiti da se za nivo industrije ukupni rashodi gotovo da nisu ni mijenjali.

Međutim, top 3 najveće kompanije nisu u značajnoj mjeri uspjele odgovoriti smanjenju prihoda iz poslovanja na smanjenje troškova, kako bi u značajnoj mjeri zadržali dobit.
Kada je u pitanju firma Telemach, pored rasta prihoda, imali su i rast troškova, koji je vjerovatno uslijedio zbog značajnijeg ulaska na samo tržište telekomunikacija, te preuzimanja klijenata od nekoliko kompanija.

Kada je u pitanju pokazatelj ukupne neto dobiti za industriju, ona je opala za 19.96 posto u 2017. u odnosu na 2015. godinu.

Analizirajući pojedinačne firme, interesatno je primjetiti da je BH Telecom, imao smanjenje neto dobiti od 17 miliona KM, uz gotovo iste rashode koje je imao 2015. i 2017. godine, što pokazuje da kompanija nije reagovala na pad prihoda, smanjivanjem i rashoda gdje je to bilo moguće, za razliku od Mtela, koji je za isti period uspio smanjiti i rashode i na taj način utjecati na iznos neto dobiti.
Za razliku od njih, visoki rast prihoda i rashoda za Telemach doveo je do neto gubitka, s tim da tržišna ekspanzija koju provode može dovesti do narednih godina do povećanja profitabilnosti.

Možda najbolji pokazatelji o tome šta se zaista desilo sa top kompanijama iz ove oblasti predstavljaju prihodi i prosječan trošak plate po zaposlenom.

Posmatrajući prihod po zaposlenom na nivou industrije, iako je došlo do smanjenja broja zaposlenih, on je ipak pao najviše zbog pada prihoda cijele industrije.

Ipak, sve tri vodeće kompanije ostvarile su pad prihoda i po zaposlenom. Od vodećih kompanija, jedino je Mtel imao prihod po zaposlenom veći od prosjeka industrije.
Za razliku od vodećih kompanija, Telemach, koji je imao u 2015. godini prihod po zaposlenom manji od Mtel-a, u 2017. godini ih je prestigao i na taj način izbio na prvo mjesto, ostvarujući na taj način prihod po zaposlenom veći od 100.000 KM u odnosu na BH Telecom ili Eronet.

Ukoliko ove podatke usporedimo sa prosječnim troškovima plata po zaposlenom, možemo ustvari vidjeti jednu od suštine problema vodećih kompanija u ovoj djelatnosti.

Prosjek troškova plate po zaposlenom smanjio se u periodu 2015.-2017. za 3,78 odsto.
Iako su Eronet i Mtel uspjeli znatnije smanjiti troškove plata zaposlenih u ovom periodu, to se ne može reći i za BH Telecom.
Ove tri vodeće kompanije imaju troškove plata po zaposlenom iznad prosjeka industrijske grane.
Za razliku od njih, Telemach je imao rast prosječnih troškova plate po zaposlenom, ali je to i dalje daleko ispod prosjeka industrijske grane.

Ako ove podatke usporedimo sa prihodima po zaposlenom za ove kompanije, vidjećemo da Telemach daleko najbolje stoji na tržištu – ostvaruju najveće prihode i najmanje troškove po zaposlenom radniku, što je jedan od glavnih faktora povećanja prihoda kompanije.

Upravo je pokazatelj odnosa troškova plata i prihoda bitan kako bi se pokazala ukupna pozicija vodećih kompanija na tržištu.

Tendencije ovog odnosa za nivo industrije su dosta stabilne, nije bilo značajnih promjena u posljednjim godinama. Međutim, kada je u pitanju BH Telecom, došlo je do malog povećanja ovog odnosa, što u principu znači da jedan zaposleni radnik u BH Telecomu, četvrtinu ostvarenog prihoda po radniku iskoristi za prosječnu platu.

Gotovo identična situacija je i Eronetu. Obje kompanije, koje su u većinski državnom vlasništvu, imaju veći odnos troškova plata/prihod, nego što je to prosjek industrije.

Za razliku od njih, firme koje su u privatnom vlasništvu poput Mtel-a i Telemacha, imaju znatno povoljniji omjer, a to se najviše odnosi na Telemach.
Naime, odnos troškova plata i prihoda se svake godine poboljšava, tako da recimo jedan radnik u Telemachu troši desetinu ostvarenog prihoda na platu.

Ovi pokazatelji u stvari pokazuju tendencije koje će uslijediti i u narednom periodu, gdje Telemach ima daleko bolju poziciju u odnosu na druge kompanije, prije svega BH Telecom i Eronet, čiji radnici daleko više troše finansijskih resursa kompanije, gdje se ne mogu primjetiti efekti na rast prihoda i na produktivnost rada, što može u budućnosti dovesti do još većeg pada u poslovnoj aktivnosti.

Posmatrajući neke od pokazatelja (prihodi od prodaje i neto dobit) za najveće kompanije ove industrijske grane zemalja u regionu, oni pokazuju vrlo slične tendencije, kao i što je to slučaj i BiH.

Neke od kompanija imali su pad prihoda od prodaje, a time i dobiti, za razliku od drugih, koje su iskoristile priliku na tržištu, te preuzele dio tržišnog udjela od drugih kompanija.
Primjer za to su VIP Mobile i SBB (Tele––mach) u Srbiji, Mtel u Crnoj Gori, te Telemach u Sloveniji, koji je imao najveći rast prihoda od prodaje.

Sa druge strane, ukoliko analiziramo pokazatelj neto ostvarene dobiti, na osnovu dostupnih podataka, jedino je Mtel u Crnoj Gori uspio ostvariti rast, za razliku od drugih kompanija koje su ostvarile pad dobiti, što pokazuje, da je na nivou cijele grane, došlo do pada dobiti.

Generalni zaključak na kraju, posmatrajući i analizirajući primarno sektor telekomunikacija u BiH, jeste da iako kao sektor pokazuje određene znake slabosti, koji dijelom mogu biti uzrokovani boljom dostupnošću aplikacija za jeftinije ili besplatno komuniciranje, prostor za tržišnu ekspanziju postoji boljom ponudom usluga krajnjim klijentima, ali i efikasnijim upravljanjem finansijskim i ljudskim resursima kompanije, čime se ostvaruje bolja produktivnost, a u konačnici bolji finansijski rezultati na tržištu.  Poslovne novine/Klix.ba

bh telecom bih eronet mtel pad prihoda telekomunikacije telemach
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPrerada drveta razvojna šansa
Sljedeći članak Kaja dnevno zarađuje 64 hiljade KM ili 2,6 hiljada svaki sat!!!

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

SIPA pretresa u Banjaluci: Na meti grupa kontroverznog biznismena

NOVOSTI 04 minute čitanja

Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

2 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. starudija 3. Juna 2018. 06:45

    Politicko mesetarenje u kompanijama, vodi biznis u propast.Najbolji inzenjeri bjeze, dok se zaposljavaju politicki podobnici. Narod se iseljava, citava domacinstva se gase, te samim tim se gasi i broj pretplatnika.

    Odgovori
  2. x 3. Juna 2018. 09:23

    pa stoji u zaključku,bolje upravljanje ljudskim i finansijskim resursima!

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Tužilaštvo razvodnjava slučaj „Korićanac“

17. Juna 2025. — 14:4104 minute čitanja

Prijavu zaprimili 31. jula prošle godine

Tegeltija traži pomoćnike, evo i za koju platu

17. Juna 2025. — 14:00

Revizori: OC „Jahorina“ ni u idealnim uslovima ne može biti rentabilan

17. Juna 2025. — 13:16

Lista fakulteta sa najvećom zaradom počinje i završava u Travniku

17. Juna 2025. — 13:03

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti