BANJALUKA, U ukupnoj potrošnji lijekova u Republici Srpskoj, lijekovi za smirenje i antidepresivi su na trećem mjestu, što najbolje govori o porastu njihove upotrebe u posljednjih nekoliko godina.
U prvih šest mjeseci ove godine, trošak Fonda zdravstvenog osiguranja za lijekove za smirenje, koji se izdaju na recept, bio je 590.000 maraka, a za antidepresive oko 795.000 maraka.
– Lijekove s liste A finasiramo s 90 odsto, dok za lijekove s liste B izdvajamo za 50 odsto cijene. Najčešće se koriste bensedin, flufenazin, haloperidon, klozapin, risperidon, litijum, alprazolam i zolpidem. Lijekovi za smirenje i antidepresivi ne smiju se izdavati bez nalaza ljekara ili recepta, što znači da se u apotekama bez recepta mogu kupiti jedino lijekovi za smirenje koji su na biljnoj bazi, poput persena, ali uvida u njihovu potrošnju Fond nema – kaže Nikolina Dušanić, portparol Fonda.
Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, smatra da mnogi građani lijekove za smirenje uzimaju na svoju ruku, bez preporuke ljekara, što znači da je njihova potrošnja veća od one koju pokazuju zvanični podaci.
– Iako je u apotekama uvedeno mnogo reda, vjerujem da se lijekovi poput leksilijuma i bensedina uveliko kupuju i bez recepta. Sve to govori da je broj poremećaja u mentalnom zdravlju iz godine u godinu sve veći – kaže Lakićeva.
Spektar bolesti našeg stanovništva je raznolik, od socijalnih fobija, paničnih napada, do psihotičnih depresija. Da bi se uzimala sredstva za smirenje problemi ne moraju biti veliki, ali dovoljni da se ljudi s njima ne mogu sami izboriti.
– Kad je u pitanju depresija, koja se razlikuje po težini, pacijenti se obično javljaju kad im ta depresivnost onemogućava normalno funkcionisanje, odnosno kad su stalno nervozni, pada im koncentracija, muči ih nesanica i slično – ističe Lakićeva.
Lijekovi za smirenje, tvrdi Lakićeva, za razliku od antidepresiva stvaraju zavisnost, zbog čega treba voditi računa da se oni ne uzimaju na svoju ruku i da se ne uzimaju kod manjih problema, koji se mogu riješiti razgovorom s psihologom ili psihijatrom.
– Ljudi danas češće traže pomoć ljekara pri prvim simptomima bolesti, dok je ranije bila praksa da bolest otkrivamo tek kad problemi eskaliraju. Jedan od razloga za to jeste i veća dostupnost zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, koju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite unapređuje otvaranjem centara za mentalno zdravlje. Do sada je otvoreno 18 takvih centara, a u planu je otvaranje još četiri centra – naglasila je Lakićeva.
Da je njihovo otvaranje više nego opravdano govori podatak Svjetske zdravstvene organizacije da bi svaka četvrta osoba u svijetu, pa tako i u Republici Srpskoj, do kraja života mogla imati neki od poremećaja mentalnog zdravlja. Fokus