NJUJORK, Na svjetskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle, ali trgovalo se oprezno jer bi američki Fed mogao smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se očekivalo, dok poslovni rezultati kompanija nisu baš impresivni.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones porastao 0,3 odsto, na 15.615 bodova, a S&P 500 0,1 odsto, na 1.761 bod. Nasdaq indeks oslabio je, 0,5 odsto, na 3.922 boda.
Početkom sedmice S&P 500 indeks dostigao je novi najviši nivo u istoriji, 1.771 bod, ali od srijede se našao pod pritiskom, iako je američka centralna banka poručila da će i dalje mjesečno kupovati 85 milijardi dolara državnih i hipotekarnih obveznica i na taj način podsticati rast privrede.
U saopštenju nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda ponovili su i da će ključna kamatna stopa ostati na nuli sve dok se stopa nezaposlenosti kreće iznad 6,5 odsto i dok inflacija ne zaprijeti probojem iznad 2,5 odsto.
Ali, to nije bilo dovoljno da bi podržalo nastavak rasta cijena akcija, koje su u uzlaznoj putanji već sedmi, jer je osvrt Feda na privrednu situaciju manje optimističan od prošloga.
Centralna je banka upozorila na slabost tržišta nekretnina i spori oporavak tržišta rada, što je djelomično posljedica prekida rada državnih službi.
„Fiskalna politika zadržava privredni oporavak“, poručio je Fed, uputivši kritiku republikancima i demokratima u Washingtonu koji nisu na vrijeme donijeli budžet i dogovorili povećanje dozvoljenog zaduživanja države, što je dovelo do 16-dnevne obustave rada saveznih službi u prvoj polovici oktobra.
Ali u novom je saopštenju izostavljena rečenica iz prošloga o zabrinutosti zbog rasta kamata, iz čega su neki ulagači zaključili da bi Fed mogao smanjiti podsticajne monetarne programe prije nego što se mislilo.
„To znači da bi smanjenje podsticaja moglo biti na dnevnom redu Feda već u decembru“, kaže Michael O'Rourke, strateg u kompaniji JonesTrading.
To je zabrinulo ulagače jer je prije ove sjednice Feda većina očekivala smanjenje podsticaja tek u martu iduće godine, dok se ne poboljša situacija u privredi i dok se u Washingtonu ne postigne trajni dogovor o budžetu i povećanju zaduživanja države.
U fokusu ulagača bila su i kvartalni poslovni izvještaji kompanija. I dalje većina njih izvještava o boljim nego što se očekivalo rezultatima, ali očekivanja su vrlo niska, pa im to i nije veći problem.
Dosad je izvještaje objavilo oko 74 odsto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 68,5 odsto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju dobiti, što je više od istorijskog prosjeka od 63 odsto.
Ali, samo je 53,3 odsto kompanija nadmašilo očekivanja po pitanju prihoda, manje od istorijskog prosjeka od 61 odsto.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,2 odsto, na 6.734 boda. Za toliko je porastao i frankfurtski DAX, dosegnuvši 9.007 bodova, dok je pariški CAC ojačao 0,1 odsto, na 4.273 boda.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice ojačao 0,8 odsto, na 14.201 bod. Od početka godine taj je indeks skočio 37 odsto. Hina
