JUJORK, Na svjetskim su berzama prošle sedmice cijene akcija oštro pale pod pritiskom pokazatelja da se rast najvećih svjetskih privreda usporava, a ni kvartalni poslovni rezultati kompanija nisu impresivni.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice oslabio 2,1 odsto, na 14.547 bodova, a za toliko je pao i S&P 500, zaronivši na 1.555 bodova. Nasdaq indeks potonuo je, 2,7 odsto, na 3.206 boda. To je najveći sedmični pad tih indeksa od novembra prošle godine.
Od samog početka sedmice tržište je bilo pod snažnim pritiskom jer je ulagače na prodaju dionica natjerao podatak da je rast kineskog bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju usporio na 7,7 odsto na godišnjem nivou, sa 7,9 odsto u prethodnom kvartalu, što je ispod očekivanja i otvara pitanje kakva je situacija u globalnoj privredi.
Kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, usporavanje rasta tamošnje privrede izazvalo je bojazan od slabljenja potražnje za sirovinama, stoga su oštro pale njihove cijene.
Cijena nafte na berzi u New Yorku potonula je na najniži nivo u ovoj godini, dok je cijena unce zlata, po prvi put nakon dvije godine, zaronila ispod granice od 1.400 dolara. To je, izazvalo potonuće akcija u rudarskom i energetskom sektoru.
„Nakon snažnog rasta cijena akcija od početka godine i niza ne baš sjajnih makroekonomskih podataka, mislim da tržište više nije toliko tolerantno na loše vijesti. Loše brojke o kineskom BDP-u navele su ulagače na dobitonosnu prodaju“, kaže Uri Landesman, predsjednik kompanije Platinum Partners
Od početka godine cijene su akcija snažno rasle, a svaki pad cijena ulagači su smatrali povoljnom prilikom za kupovinu akcija, pa su tako podržavali uzlazni trend. Ali, taj efekat pomalo slabi.
„Nakon strahovanja koja je u ponedjeljak izazvao oštar pad cijene zlata, čini se da su oni ulagači koji su dosad koristili pad cijena da bi kupovali akcije manje agresivni, što omogućuje daljnje slabljenje tržišta. To bi moglo značiti da su manje tolerantni na rizike te da bi mogla uslijediti dugo očekivana korekcija cijena na niže“, kaže Gordon Charlop, direktor u kompaniji Rosenblatt Securities.
Tržištu ne idu u prilog ni kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad su poslovne izvještaje objavile 104 kompanije i banke iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 67 odsto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, ali samo ih je 43 odsto ostvarilo veće prihode nego što se procjenjivalo. I to, iako su očekivanja vrlo niska.
Prema najnovijoj anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da su zarade kompanija u prvom tromjesečju porasle 2,2 odsto u odnosu na isti lanjski period, a prihodi svega 0,7 odsto.
Ulagače je prošle sedmice razočaralo i niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američke privrede. To loše utiče na tržište jer su cijene akcija početkom godine snažno rasle upravo na temelju nade ulagača da će se, zahvaljujući poticajnim monetarnim mjerama Feda, rast privrede ubrzati.
Na slabost tržišta ukazuje i snažan rast VIX indeksa ‘straha’ Čikaške berze opcija. To što ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg nastavka pada cijena akcija pokazuje, kažu analitičari, da slabi povjerenje i da ‘bikovi’, koji su mjesecima vladali na tržištu, gube korak.
A to pokazuje i tehnička analiza. Prošle je sedmice S&P 500 indeks, po prvi put ove godine, pao ispod 50-dnevnog pomičnog prosjeka od 1.543 boda.
„To je tehnički nepovoljan pokazatelj jer sugeriše da trend rasta cijena gubi zamah. Mislim da je period stabilnosti tržišta pri kraju“, kaže Bruce Zaro, tehnički analitičar u fondu Delta Global Asset Management.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,5 odsto, na 6.286 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,7 odsto, na 7.459 bodova, a pariški CAC 2,1 odsto, na 3.651 bod.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice oslabio 1,3 odsto, na 13.316 bodova. Hina