NJUJORK, Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo nesigurno jer je napredak u razvoju vakcine protiv koronavirusa podržavao tržišta, dok su ih vijesti o rekordnom rastu broja novozaraženih u SAD-u i Evropi pritiskale.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao 0,7 odsto, na 29.263 boda, a S&P 500 0,8 odsto, na 3.557 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, 0,2 odsto, na 11.854 boda.
U ponedjeljak su Dow Jones i S&P 500 dostigli rekordne nivoe, nakon objave američke biotehnološke kompanije Moderna da se njezina vakcina protiv covida-19 pokazala učinkovitim kod 94,5 odsto osoba vakcinisanih u kliničkim ispitivanjima.
Narednih se dana najveća svjetska berza našla pod pritiskom zbog niza vijesti o rekordnom broju novozaraženih koronavirusom u SAD-u i Evropi.
Zbog toga mnoge savezne države SAD-a i evropske zemlje uvode strože restriktivne mjere, što će usporiti oporavak privrede od korona krize.
Neki podaci već ukazuju na to. Prošle sedmice broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u porastao za 31.000, na 742.000, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali pad tog broja.
To pokazuje da je oporavak tržišta rada posustao, a to znači i da se oporavak američke privrede iz recesije usporava.
„Tržište je konfuzno jer portfelj menadžeri ne znaju na koje bi se razdoblje trebali fokusirati. Da li na kratkoročno, šest do devet mjeseci, i daljnje širenje virusa ili na razdoblje nakon što su svi cijepljeni, a virus iskorijenjen?”, kaže Tim Ghriskey, strateg u kompaniji Inverness Counsel.
Podršku tržištu pružile su, vijesti da su predstavnici demokrata i republikanaca u Senatu dogovorili nastavak pregovora o novom paketu podsticajnih mjera.
Pregovori o tim mjerama traju već mjesecima, a prekinuti su uoči predsjedničkih izbora početkom novembra. Uskoro bi, mogli biti nastavljeni.
I dok su Dow Jones i S&P 500 pali, Nasdaq indeks prošle je sedmice blago porastao.
„Ovaj je scenarij već viđen, investitori su na naznake slabosti privrede potražili utočište u tehnološkom i drugim sektorima koji su otporniji na koronakrizu”, kaže Ryan Detrick, strateg u kompaniji LPL Financial.
Krajem sedmice ulagače su, zabrinule nesuglasice između ministarstva finansija SAD-a i centralne banke.
Posljedica je to odluke ministra finansija Stevena Mnuchina o završetku nekoliko programa kreditiranja, uvedenih na početku koronakrize, a koje je provodila američka centralna banka.
Premda je Fed predložio da se ti programi nastave, Mnuchin je to odbio jer smatra da bi oko 450 milijardi dolara tih sredstava trebalo biti na raspolaganju Kongresu za druge namjene i kreditiranje malih preduzeća.
Nesuglasice između Feda i ministarstva finansija nisu česte, pa je to uznemirilo ulagače, premda ti programi kreditiranja kompanija i lokalnih jedinica nisu bili često korišteni.
Analitičari kažu da su ti programi, premda slabo korišteni, ulijevali sigurnost da će likvidnost i kreditiranje biti održani, ako se kriza pogorša.
„Ulagači su računali na to da će taj novac brzo biti plasiran ako to bude potrebno. Bez tih programa tržište neće kolabirati, no svojedobno su s uvođenjem tih programa s tržišta uklonjena strahovanja od neplaćanja ili velikih proračunskih problema u saveznim državama”, kaže Matt Fabian, partner u kompaniji Municipal Market Analytics.
Evropske berze porasle
A na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle i pored zaoštravanja restriktivnih mjera u mnogim zemljama zbog nepopustljivog širenja koronavirusa.
Londonski FTSE indeks ojačao je 0,55 odsto, na 6.351 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 odsto, na 13.137 bodova, a pariški CAC 2,1 odsto, na 5.495 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, Nikkei indeks ojačao 0,55 odsto, na 25.527 bodova, pa se kreće na najvišim nivoima u 29 godina. Hina
