NJUJORK – Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, svjetska populacija mogla bi da poraste na oko 8,5 milijardi do 2030. godine, a zatim na 9,7 milijardi do 2050. godine. Vrhunac bi se desio sa 10,4 milijarde tokom oko 2080. godine.
Prema studiji Univerziteta Vašington, ova prognoza je previše optimistična. Kako je svjetska populacija već krajem prošle godine premašila osam milijardi, vrhunac globalnog rasta se brzo približava, prenosi Popular Mechanics.
Globalna populacija raste najsporije još od 1950. godine, a razlog za to je opadajuća stopa nataliteta.
“Danas, dvije trećine svjetske populacije živi u zemlji ili regionu gdje je ukupni fertilitet ispod 2,1 djeteta po ženi, što je otprilike nivo potreban za stabilnu populaciju bez rasta na duži rok, pod uslovom niske smrtnosti“, saopštile su Ujedinjene nacije.
Uz očekivanje da će stopa nataliteta ostati niska, ovaj trend će se samo nastaviti.
Direktor Odjeljenja za populaciju u Ekonomskom i socijalnom sektoru Ujedinjenih nacija, Džon Vilmot, objasnio je da studija Univerziteta Vašington ukazuje na nastavak opadanja nataliteta i usporavanje rasta stanovništva. Prema toj studiji, do 2100. godine neće biti više od 8,8 milijardi ljudi na Zemlji.
„Naravno, ako dozvolimo da vještačka inteligencija preuzme kontrolu nad svijetom, taj broj mogao bi biti i znatno manji. Niko ne može sa sigurnošću reći koliko će nas naši novi “robotski gospodari” smatrati potrebnim. Bolje je sada se pobrinuti za dobar odnos sa svojim omiljenim algoritmom“, dodao je Vilmot.
Šta to znači za ekonomiju?
Sporiji rast stanovništva u praksi znači i slabiji rast radne snage, što može dovesti do smanjenja ekonomske dinamike u brojnim državama. Zemlje koje se već suočavaju sa starenjem populacije, poput evropskih i istočnoazijskih ekonomija, mogle bi osjetiti pritisak na penzione i zdravstvene sisteme, dok će imigracija i tehnološki napredak biti ključni faktori za održavanje produktivnosti.
S druge strane, zemlje sa mlađom populacijom, naročito u Africi i dijelu Azije, mogle bi iskoristiti demografski potencijal za privredni rast, pod uslovom da investiraju u obrazovanje i tržište rada. Globalna ekonomija će se, prema ocjenama stručnjaka, sve više dijeliti na razvijene regije koje se bore sa nedostatkom radnika i one u razvoju koje će tek graditi svoju ekonomsku snagu na rastućem broju stanovnika.
Region Zapadnog Balkana
Region Zapadnog Balkana već godinama bilježi značajan pad fertiliteta – u prosjeku između 1,4 i 1,6 djece po ženi, što je znatno ispod evropskog prosjeka i daleko od nivoa potrebnog za obnovu stanovništva.
Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska spadaju među zemlje sa najnižim stopama nataliteta u Evropi, dok Albanija i Kosovo imaju nešto više vrijednosti, ali i dalje pokazuju silazni trend.
Ovi demografski obrasci znače da će se region u narednim decenijama suočavati sa brzim starenjem stanovništva, pojačanim iseljavanjem mladih i sve većim pritiskom na radnu snagu i penzione sisteme. Bez strategije za privlačenje migranata i zadržavanje mladih, ekonomski rast bi mogao biti ozbiljno ograničen. Agencije