BEOGRAD, Svjetska banka obezbijediće Srbiji 400 miliona dolara kao podršku budžetu u narednoj godini ali uslov za to je postizanje dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), izjavila je danas direktorka Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Džejn Armitidž.
Ona je navela i da Svjetska banka za ovu godinu prognozira pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,5 odsto, po čemu je Srbija u najgoroj situaciji u regionu.
Armitidž je, na konferenciji za novinare, precizirala da prije nego što Srbiji da prvu tranšu pomoći od 100 miliona dolara, Svjetska banka očekuje da zemlja brzo postigne novi sporazum sa MMF-om.
Ona je objasnila da su sredstva Svjetske banke namijenjena za podršku budžetu, prije svega, kao pomoć u sprovođenju reformi javnih rashoda.
Armitidž je navela da je program sa MMF-om kao uslov za pomoć Svjetske banke standardna pojava i nije nikakav poseban uslov za Srbiju jer je i za druge zemlje uslov da Fond da povoljnu ocjenu srednjoročne makroekonomske perspektive.
Zbog uspješne emisije evroobveznica Srbiji ove godine i ne treba 100 miliona dolara od Svjetske banke, ali nadamo se da ćemo ta sredstva moći da stavimo na raspolaganje narednih mjeseci, rekla je ona.
Kako je precizirala, nova vlada napravila je hrabre prve korake na sprovođenju fiskalne konsolidacije – povećala je PDV, akcize, porez na dobit, što su veoma važne mjere za povećanje prihoda.
Međutim, pored ograničavanja rasta penzija i plata u javnom sektoru, potrebne su dodatne mjere i na rashodnoj strani zbog čega će Svjetska banka pružiti vladi podršku u strukturnim reformama javnog sektora, rekla je Armitidž.
Ona je naglasila da je učešće izdataka za javni sektor i dalje vrlo visoko, izdaci za plate u javnom sektoru su na nivou od 10 odsto BDP-a, za penzije 14 odsto, a neophodne su i reforme u prosvjeti i zdravstvu.
Takođe, nužno je unaprijediti upravljanje i efikasnost u državnim preduzećima da bi mogli da budu smanjeni izdaci za subvencije, navela je Armitidž ističući da bi resursi tih preduzeća mogli da budu mnogo efikasnije upotrebljeni da su u privatnom vlasništvu.
Ova godina bila je teška za Srbiju jer je prvo oštra zima uslovila pad proizvodnje početkom godine, a zatim je suša veoma loše uticala na poljoprivrednu proizvodnju, kao i u cijelom regionu, navela je ona.
Iako je klima bila veoma nepovoljna, glavni razlog za recesiju zemalja u regionu jeste kriza suverenog duga u zemljama EU, sa kojima postoje snažne trgovinske veze i iz kojih dolaze investicije i kapital, rekla je Armitidž.
Prema njenim riječima, u narednoj godini očekuje se rast od 2,5 odsto BDP, najprije zbog oporavka poljoprivredne proizvodnje, zatim proizvodnje automobila u “Fijatu” i dobre perspektive za dolazak stranih direktnih investicija.
Armitidž je podsjetila i da je više od 400 miliona dolara na raspolaganju Srbiji od Svjetske banke kroz postojeće investicione projekte koji su odobreni prije nekoliko godina. Tanjug