BRISEL, Najveća evropska svemirska agencija traži partnera sa kojim bi u orbitu Zemlje lansirala probnu stanicu za prikupljanje i slanje sunčeve energije na površinu Zemlje.
Agenicija tvrdi da će taj sisutem energiju slati uz pomoć sigurnog infracrvenog lasera.
O ovoj ideji vode se rasprave već tridesetak godina, međutim uvijek je najspornija bila isplativost projekta. Kompanija ipak vjeruje da je tehnologija sada dovoljno “zrela” za sljedeći, eksperimentalni korak.
“Mi danas još nismo na dovoljnom operativnom nivou, to je samo test” – rekao je izvršni direktor kompanije Fransoa Akve i dodao da su im za provođenje plana i razvoj operativih sistema potrebni partneri i investitori.
Koncept svemirske solarne elektrane vrlo je privlačan, jer bi ona bila nepresušan izvor energije 24 sata na dan. Količina sunčeve energije koja se može prikupiti fotoćelijama u svemiru znatno je veća od one koja se može dobiti na površini Zemlje, jer sunčeve zrake ondje ne blokiraju oblaci i atmosferski plinovi.
Kritičari, međutim, upozoravaju na brojne prepreke: od troškova lansiranja i postavljanja stanice u orbiti preko gubitaka u pretvaranju energije do problema bezbjednosti bežičnog prenosa, osobito kada bi se koristili mikrovalovi.
“Astrium” tvrdi da se ovaj posljednji problem može riješiti korištenjem infracrvenih lasera koji neće nikoga spržiti ako eventualno promaše cilj. Tehnologija je već testirana u laboratorijima, a sada se radi na povećanju njene efikasnosti.
Stručnjaci ipak priznaju da još postoje određena ograničenja.
” Danas je snaga sistema ograničena veličinom lasera koji možemo konstruisati. To je ključni limit” – objašnjava šef tehnološkog odjela “Astriuma” Robert Lejn.
Prijem energije, pretvaranje infracrvenih zraka u električnu energiju, vrlo se brzo razvija. Ključno je da se postigne velika efikasnost u pretvaranju laserskih zraka u struju.
“Kada bi postigli efikasnost od 80 odsto to bi bio pravi uspjeh” – ističe Lejn i dodaje da bi kroz pet godina svemirska solarna elektrana na Zemlju mogla slati iskoristivu energiju snage 10-20 kilovata.
Isplativa elektrana mogla bi biti puštena u pogon do 2020. godine.