BEOGRAD, Prosječne zarade u Srbiji drastično su različite od grada do grada i od regije do regije. Ali su zato cijene osnovnih životnih namirnica sve češće iste.
Uz Beograd, kao generalno najskuplji grad Srbije, na visoke cijene mogu da se požale i Novi Sad, Čačak i Niš. Zanimljivo je da su sada zbog pada potrošnje izjednačene cijene nekih namirnica, iako postoje razlike u primanjima. Tako su, recimo, u Nišu i Beogradu slične cijene mesnih prerađevina, čajna kobasica košta od 590 do 1.200 dinara, a u Novom Sadu dostiže i 1.420 dinara. U Vranju je nešto povoljnija situacija, „gornja“ cijena za ovaj artikal je nešto iznad 900 dinara, ali su i zarade znatno niže od pomenutih gradova.
Zanimljivo je sada da gotovo svi trgovci širom Srbije nude pileće meso u rasponu od 190 do 240, dok cijena feta sira ide od 290 do 450 dinara. Donja cijena jestivog ulja je 129, a gornja oko 145 dinara.
– Meso se kupuje na grame, šunku su zamijenile najjeftinije salame – kažu u jednom vranjskom marketu. – Ljudi kupuju samo neophodne namirnice, nema više većih kupovina, a nije ni čudo jer je prosječna zarada u Vranju 29.550 dinara.
Ceger Novosađana sve češće je lakši od kilograma, jer je sve više onih koji štede tako što voće i povrće kupuju na komad.
– Dva paradajza, 200 grama jagoda, veza luka, jedna kobasica, 150 grama kačkavalja najčešće je mjera kupaca – kaže Mirela Jelenić, zaposlena u jednom novosadskom supermarketu. – Najbolji pokazatelj manjeg prometa je sve rjeđa gužva u prodavnicama, što prikupljen pazar na kraju dana i potvrdi.
Niš je po prosječnoj zaradi i dalje u drugom dijelu statističke ljestvice sa 36.765 dinara, ali razlike su unutar samog grada drastične – opština Crveni krst ima prosjek 27.000, dok centralni dio 20.000 više, odnosno 47.000 dinara.
Prema tvrdnjama niških trgovaca, promet je opao za 20 odsto, a potrošači se mnogo čega odriču i kupuju samo ono najnužnije. Isto kao i Subotičani, koji su se najprije odrekli skupljih stavri, kozmetike, alkoholnih pića i suvomesnih proizvoda.
Rasponi cijena pojedinog povrća, poput paprike, krastavaca i celera su u odnosu jedan prema dva, a nešto je povoljniji odnos za karfiol, pasulj.
– Svako opipava puls potrošača i cijene formira prema kupovnoj moći građana – ističu u Pokretu za zaštitu potrošača.
Statistika
Statistički podaci pokazuju da su cijene od početka godine povećane za 6,7 odsto. Cijene hrane u tom periodu skočile su 11 odsto, a najveći rast zabilježen je kod poljoprivrednih proizvoda, voća za 19, a povrća za 22,7 odsto. Hljeb i proizvodi na bazi žitarica poskupjeli su za petinu, a mlijeko, sir i jaja za 8,2 odsto.
Razlike
Najmanja razlika u cijeni je kod krompira i kreće se u većini mjesta u Srbiji od 60 do 70 dinara. Slična situacija je i kod peršuna, zeleni, mladog luka, gdje je cijena najčešće od 25 do 30 dinara. Kupus košta od 30 do 50 dinara i najjeftiniji je u Nišu i Zaječaru, a najskuplji u Beogradu i Kragujevcu. Novosti