BERLIN, Svaku treću firmu u Njemačkoj otvara građanin koji nema njemačko državljanstvo, pokazuje studija urađena po nalogu Njemačkog ministarstva privrede.
Studija kaže da stranci koji ovdje zasnivaju egzistenciju dolaze prije svega iz istočne Evrope; Rumunije, Rusije i Poljske.
Prostrana proizvodna hala u Bad Honefu kod Bona. Miris laka štipa za nos; dva momka oprezno učvršćuju plavo-zelenu plastičnu ploču u sušilicu. Nakon par minuta, ploča je osušena. Šef firme je dobro zagleda kako bi otkrio eventualne nepravilnosti.
“Lakiramo kućišta, površine i dizajnirane objekte. Kao na primjer ovo kućište alarmnog uređaja – to je bijela plastika. Možemo da ga prefarbamo u sve boje – drvene ili karbon – već prema želji“, priča šef Artur Vasilevski, koji dolazi iz Poljske. Njegov njemački još nije tako dobar, kaže. Prije tri godine, ovaj svršeni elektrotehničar osnovao je firmu za lakiranje površina. Svjesno se odlučio za Njemačku kao pogodno mjesto za to.
“Kada ovdje proizvodimo, imamo oznaku ‘Made in Germany’ – što je vrijednost za naše kupce: njemački kvalitet je poznat širom svijeta. Gotovo da i nema strane firme koja šalje narudžbe poljskim firmama”, objašnjava on
Dvadeset kilometara odatle, u Bonu, Roman malteriše fasadu dvospratne kuće. Njegova firma je sagradila kuću. Još samo grijanje, pod i krečenje – i još jedna kuća je gotova. I Roman je iz Poljske. Prije sedam godina je u Njemačkoj osnovao firmu. Ona se najprije sastojala od jednog jedinog čovjeka – njega samog; danas on ima osam radnika.
“Samo iz finansijskih razloga sam odlučio da osnujem firmu u Njemačkoj. Ovdje za isti posao zarađujem tri puta više nego u Poljskoj”, objašnjava.
Rezultati najnovije studije nisu iznenađenje za Karla Rajnersa, koji radi pri Industrijskoj i trgovinskoj komori u Bonu. “Imam osjećaj da su četvrtina ili trećina svih ljudi koji osnivaju firme i koje mi savjetujemo – stranci. Posebno Poljaci, ali ima ih i iz bivše Jugoslavije i Rusije”, kaže on
Poljska je Evropskoj uniji pristupila prije osam godina, ali poljskim građanima je potrebna dozvola za rad u Njemačkoj. To nije obavezno samo za one koji žele da budu sami svoje gazde. Studija Ministarstva privrede je pokazala i da su se promijenila i težišta poslovanja.
Više se ne osniva toliko novih firmi u klasičnim imigrantskim branšama kao što su trgovina ili ugostiteljstvo. Današnji osnivači sa stranim pasošima uglavnom traže svoju šansu u oblasti uslužnih djelatnosti, prenose agencije.