BEOGRAD, Firme i građani Srbije ne mogu bankama da vrate više od 300 milijardi dinara, pokazuju podaci NBS. Bankari uvijek pokušaju da nađu rješenje kako bi klijent „preživio“ i vratio pozajmljeno.
FIRME i građani ne mogu bankama da vrate više od 300 milijardi dinara, odnosno petinu odobrenih zajmova, pokazuju posljednji podaci Narodne banke Srbije. Od ovog iznosa preduzeća nisu u stanju da vrate gotovo 240 milijardi dinara. A, građani, preduzetnici i poljoprivrednici (svrstani su u jednu kategoriju), bankama ne mogu da otplate oko 67 milijardi uzetih zajmova.
Bankari ove zajmove svrstavaju u kategoriju teško naplativih, a analitičari procjenjuju da se oko deset odsto pomenutih kredita djelimično otpiše.
Naši građani, bar prema podacima NBS, spadaju u kategoriju dobrih platiša. Ali bankari ništa ne prepuštaju slučaju jer sa produžavanjem krize raste i broj klijenata koji ne vraćaju pozajmljeno. Zato, banke primjenjuju proceduru predviđenu za takve slučajeve.
Inače svima je već dobro poznato – kada se ne otplaćuju rate pozajmice najprije krenu SMS poruke i pozivanje klijenta telefonom, pa onda slanje opomena…
– Ukoliko se obaveze ni tad ne izmire, pozivaju se žiranti na plaćanje, aktiviraju administrativne zabrane kako korisnika kredita tako i jemca – kaže Kristina Marković, direktor Sektora za restrukturiranje i naplatu problematičnih plasmana Sberbanke.
– Naravno banci je u interesu da neredovnu otplatu reguliše na način prihvatljiv za obje strane, pa se razmatraju mogućnosti reprograma.
Tek kad se iskoristi sve ovo, pokreću se takozvani pravni postupci, ili što bi narod rekao ide na tužbu i sud.
Za preduzeća, bilo državna ili privatna važe drugačiji aršini kada je u pitanju izmirenje rata koje su „upale“ u kašnjenje duže od 90 dana. Banke, naime, najčešće reprogramiraju obaveze kako bi firma mogla da nastavi da posluje. Naravno, uvijek prvo iscrpe sve raspoložive načine kako bi naplatile sporno potraživanje – kaže Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji. – Čak i kada u knjigama otpišu određeni plasman pokušavaju i dalje naplatu na razne pravne načine, a ako im to uspije knjiži se kao vanredni prihod.
Inače poslovne banke nužno otpisuju oko dva odsto kredita i to do osam godina od aktiviranja nemogućnosti naplate pravnim instrumentima. Mnogo češći je, prema Živanoviću, prinudni otpis dijela duga nakon sprovođenja hipoteka na objektima i zemljištu, ili zaloge na opremi i transportnim sredstvima. Bankari takođe nevoljno aktiviraju „instrumente obezbjeđenja“ – blokada računa dužnika daje dobre rezultate samo kod firmi čiji biznis nije ugrožen, a imovina likvidna.
Osim toga po blokadi računa dužnik se po pravilu preorijentiše na poslovanje preko drugih kompanija, povezanih lica ili otvara novu firmu.
KADA DIŽU RUKE
KADA građani ne otplaćuju rate zajma, bankari mogu da koriste administrativnu zabranu i hipoteku. Ukoliko građanin ostane bez posla banka mu daje grejs period od šest mjeseci do godinu dana i za to vrijeme zajam – miruje. Poslije toga, ukoliko se ne obezbijedi stalan izvor prihoda kao što je plata, aktivira se hipoteka ako je zajam obezbijeđen, a ako nije, odnosno u pitanju je gotovinski ili potrošački zajam – dug se otpisuje. Jer, za bankare je tada oproštaj dugova jeftiniji od prinudne naplate. Uz to ovakvi krediti stranih banaka koje ovdje posluju su reosigurani u inostranstvu. Novosti