BRISEL – Siromaštvo u starosti biće norma za veliki dio evropskog stanovništva osim ako trenutne penzione politike ne prođu kroz duboku reformu, upozorio je regulator za penzije Evropske unije.
„Jedan od pet Evropljana već je u opasnosti od života u siromaštvu u starosti“, rekla je Petra Hielkema, šefica Evropskog tijela za osiguranje i profesionalne penzije sa sjedištem u Frankfurtu.
„To je smiješno visok procenat, iskreno. A ako pogledate žene, one imaju 30 odsto veći rizik za to“, rekla je u intervjuu za POLITICO.
I situacija se pogoršava: evropsko stanovništvo brzo stari, a za 40 godina biće samo 1,5 radnika na svakog penzionera. To je polovina trenutnog odnosa.
„Neke zemlje su već tamo. A to je neodrživo“, rekla je Hielkema. „Evropa ima problem s penzijama, a zemlje koje nemaju snažne dopunske penzione sisteme su stvarno u opasnosti.“
Decenijama je standardni evropski model bio oslanjanje na državni penzioni sistem za brigu o građanima u starosti. No, kako ljudi žive duže, a natalitet opada, troškovi finansiranja tih sistema rastu. Dodajte tome i ostale troškove starenja stanovništva, poput zdravstva i njege za starije osobe, i račun poreskih obveznika postaje vrtoglavo veći.
Jedan od odgovora je stvaranje komplementarnih privatnih ili penzionih sistema na radnom mjestu kako bi se osiguralo da ljudi imaju lični fond penzione štednje koji mogu koristiti u penziji.
Skandinavske zemlje su najbolje opremljene za suočavanje s nadolazećom krizom jer imaju niz različitih izvora za penzionere: penzioni sistem zasnovan na tekućoj osnovi, profesionalne penzione fondove – što znači da kada radite, ujedno i štedite za penziju – i dodatna ulaganja u penzione proizvode.
No mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Evropi, oslanjaju se uglavnom na državne penzije i imaju manje penzione čekove u poređenju s platama.
U mnogim slučajevima građani nisu baš svjesni svoje situacije jer im javne vlasti i poslodavci ne pružaju potpuni pregled njihovih penzijskih prava. Brisel može učiniti malo više od davanja prijedloga jer je nadležnost na nacionalnom nivou.
Ipak, Hielkema, državljanka Nizozemske koja vodi tijelo za profesionalne penzije od 2021, uvjerena je da postoji „zamah“ za veliku promjenu, koja će dati EIOPA-i veću ulogu.
„Prvo, vidimo da problem postaje sve veći, kao i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni, zašto su penzije na dnevnom redu? Zato što nam treba više ulaganja, a jedan od načina za generisanje više ulaganja jeste prebacivanje štednje s bankovnih računa u investicione proizvode“, rekla je.
U narednim mjesecima Evropska komisija izdaće preporuke o štednim računima i penzijama kako bi se riješili demografski i finansijski izazovi EU.
Do kraja godine predložiće da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupna svakom građaninu, sisteme za praćenje penzija, nadzorne table za komunikaciju penzijskih naknada i poreske podsticaje kako bi štednja za penziju bila privlačnija. Takođe će preispitati pravila EU za penzione fondove na radnom mjestu i penzione investicione proizvode.
Ključna mjera u paketu je sistem automatskog upisa ljudi u profesionalne penzione fondove, sličan onome koji je već na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji.
„Automatski ćete biti uključeni u penzione fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se svjesno isključiti“. Trenutno, rekla je, ljudi se mogu odlučiti za penziju na radnom mjestu, ali inercija znači da to malo ko čini.
„Pretpostavka je da će inercija funkcionisati i obrnuto“, rekla je čelnica EIOPA-e, što znači da bi se malo ljudi odlučilo za izlazak iz programa. Tamo gdje je na snazi, mehanizam funkcioniše i dovodi do toga da više ljudi štedi preko svojih poslova za penziju, rekla je.
Ideja je imati „nešto što je dostupno i samozaposlenima ili onima koji rade sezonski, kako bi se osiguralo da i oni mogu uštedjeti za kasnije“, dodala je.
U konačnici, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema penzija je politički eksplozivna.
Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je podršku socijalista kada radnici i poslodavci nisu uspjeli postići dogovor o penzionim reformama. Ovog ljeta njemački kancelar Friedrich Merz predložio je mladima da štede za penziju, što je izazvalo negativnu reakciju sindikata u odbrani državnog penzionog sistema.
Koliki je ulog? U Njemačkoj penzije na radnom mjestu iznose 267 milijardi evra, dok u Švedskoj – zemlji s jednom osminom stanovništva Njemačke, ali gdje gotovo svi imaju penzioni fond – penzione ušteđevine na radnom mjestu iznose 516 milijardi evra ili 92 odsto BDP-a. Politico