BERLIN, Statistički gledano, svaki Nijemac, od novorođenčeta do najstarijeg, dužan je 24 hiljade evra.
Kako bi se zaustavio taj trend zaduživanja u ustav je unesen amandman o „dužničkoj kočnici“ kojom je propisana granica zaduživanja.
„Dužnička kočnica”, naravno, još ne znači i smanjivanje ogromnog brda dosadašnjih njemačkih dugova koji dostižu dva biliona evra. Za kamate i otplatu rata i dalje će odlaziti veliki dio novca poreskih obveznika – trenutno, to je druga po veličina pozicija u saveznom budžetu i iznosi četrdeset milijardi evra.
Njemački budžet posljednji put bio je uravnotežen, kako javlja Dojče Vele, negdje krajem šezdesetih godina.
Uvijek su se nalazili novi razlozi za nova zaduživanja: od državnih programa subvencija u vrijeme prve naftne krize, preko troškova ujedinjenja zemlje sve do najnovije finansijske krize i kišobrana za spasavanje banaka.
Državi koja je postala „kreditni zavisnik“ zabranjeno je pravljenje novih dugova članom 109. ustava. U principu, do 2016. zabranjeno je uzimanje novih kredita u cilju otklanjanja deficita u javnim budžetima. Ova principijelna zabrana ima, međutim, uglavnom simboličan značaj, jer je istovremeno zaključeno da federacija godišnje smije da se dodatno zaduži do vrijednosti 0,35 procenta društvenog proizvoda (trenutno, to je oko deset milijardi evra).
Šesnaest saveznih zemalja od 2020. godine moraju da sastave kraj sa krajem bez ikakvog zaduživanja.To je njihova dobrovoljno preuzeta obaveza koja je zapisana u ustav.
Od 2016. godine sve će funkcionisati još samo tako, odozgo na dole, jer je dužničkom kočnicom unaprijed onemogućeno uzimanje novih kredita. Istina, vlada je još prilično daleko od pomenute granice novog zaduživanja od 0,35 odsto društvenog proizvoda.
Ministar finansija Volfgang Šojble nada se da ove godine novi dug neće preći granicu od dva procenta.Time bi, istina, Njemačka – pored Finske, Estonije i Luksemburga – bila jedna od rijetkih članica EU koja ne prekoračuje najvišu granicu zaduženja od tri odsto društvenog proizvoda koja je predviđena evropskim Paktom stabilnosti iz Mastrihta.
Njemačka dužnička kočnica najsličnija je pravilu usvojenom 2001. godine u susjednoj Švajcarskoj zahvaljujući kome je ograničen minus u tamošnjim javnim kasama. Tanjug